PROTEKLIH nekoliko godina tisuće ljudi iz Hrvatske su se iselile u Njemačku kako bi tamo živjeli i radili. Za razliku od prijašnjih radnih migracija iz Hrvatske, kada su većinom vani odlazili raditi muškarci, odnosno muževi, dok su žene ostajale kod kuće s djecom, iseljavanje iz Hrvatske u 21. stoljeću obilježeno je masovnim odlaskom cijelih obitelji od koje se mnoge uopće nemaju namjeru vratiti ikad više u Hrvatsku.

Ali to ipak ne znači da ti iseljeni građani prekidaju svaku vezu s Hrvatskom, o čemu svjedoče i novi, znakoviti podaci njemačke Bundesbank, odnosno njihove inačice Centralne banke. Brojke Bundesbanka pokazuju da su strani radnici prošle godine u svoje zemlje porijekla poslali impresivnih 4,6 milijardi eura, većinom članovima obitelji koji su ostali živjeti u domovini. 

Skok od 60 milijuna eura za četiri godine

Kada je riječ o državljanima Hrvatske koji žive i rade u Njemačkoj, oni su u 2017. godini u Lijepu našu poslali 187 milijuna eura, a taj iznos se proteklih godina svake godine očito povećavao. Hrvati su tako 2013. iz Njemačke u Hrvatsku poslali 121 milijun eura, a samo četiri godine kasnije taj se iznos povećao za više od 60 milijuna eura, odnosno za trećinu.

Njemački list Reinische Post pak upozorava da ti službeni podaci Bundesbanka sigurno ne obuhvaćaju sav novac koji strani radnici u Njemačkoj pošalju svojim obiteljima u zemljama porijekla, jer se novac ne šalje nužno uvijek preko bankovnih računa. 

Njemačka ekonomija ima velike koristi od useljenika, ali im ipak želi smanjiti prava

Njemački ekonomski stručnjaci naglašavaju da to uopće nije nikakav ekonomski problem ili nedostatak za Njemačku, čiji bruto BDP godišnje iznosi više od tri tisuće milijardi eura, te su u odnosu na taj iznos 4,6 milijarde eura kap u moru. No, taj novac zato itekako znači ekonomijama država u koje je poslan, jer mnoge ljude spašava od života u potpunom siromaštvu, te ih zaustavlja da se i sami isele iz svoje države. Povrh toga, njemačko gospodarstvo itekako profitira od dolaska strane radne snage, s obzirom na to da sami nemaju dovoljno državljana koji bi popunili sva slobodna radna mjesta.

Unatoč tome, Njemačka sada pokušava ograničiti prava useljenih radnika kada je riječ o isplati dječjeg doplatka, na koji oni imaju jednako pravo kao i njemački državljani. Njemačka vlada to argumentira time da su troškovi života u zemljama poput Rumunjske, Bugarske i Hrvatske niži nego u Njemačkoj, te da bi u skladu s time dječji doplatak za djecu useljenih radnika koja žive odvojeno od roditelja u svojim domovinama trebao bio niži. No, Europska komisija je zasad blokirala taj prijedlog njemačke vlade, jer krši europska pravila.

Najviše novca doma među državljanima EU-a koji rade u Njemačkoj šalju Poljaci

Ipak, Hrvati nisu prvaci u slanju u Njemačkoj zarađenog novca u domovinu kada je riječ o ljudima iz Europske unije - Poljaci su u 2017. doma poslali čak 440 milijuna eura, Latvijci 353 milijuna, a Rumunji 333 milijuna. Četvrti su pak Grci sa 191 milijunom eura poslanim u domovinu. Hrvati su tako među državljanima Europske unije koji rade u Njemačkoj na petom mjestu po poslanom novcu u domovinu, no ako se u obzir uzme i broj stanovnika navedenih država, onda su Latvijci i Hrvati na prvom i drugom mjestu.

Hrvati su i među državljanima Europske unije čiji se iznos novca koji šalju doma značajno povećao proteklih godina, a zabilježeno je i veliko povećanje među državljanima Sirije, Afganistana i Iraka, koji su prošlih par godina izbjegli u Njemačku, kako u svojem tvitu upozorava novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.

Hrvati lani poslali iz Njemačke više od pola cijene Pelješkog mosta

Znakovito je i da je skoro pa zanemariv iznos koji radnici u Njemačkoj koji dolaze iz bogatih sjevernih ili zapadnih članica Europske unije pošalju godišnje doma - primjerice, Šveđani pošalju tek 8 milijuna eura, Danci 7, a Belgijanci 5. 

Za gospodarstva tih zemalja to su posve nevažni iznosi, no za zemlju poput Hrvatske itekako znači što je u prošloj godini dobila novčanu injekciju od 187 milijuna eura - više od milijarde kuna - i to samo od iseljenika u Njemačku. 

Da bi bilo jasno o kolikom se novcu radi, vrijedi podsjetiti da gradnja Pelješkog mosta košta dvije milijarde kuna. To znači da su Hrvati iz Njemačke u 2017. godini u domovinu poslali više od pola sveukupne cijene Pelješkog mosta. 

Jednostavnije rečeno, Hrvatska danas u značajnoj mjeri preživljava od novca koje iseljeni Hrvati pošalju u domovinu, jer se u njoj ne može zaraditi za pristojan život. Za kraj još treba naglasiti da se ovi podaci odnose samo na novac koji u Hrvatsku stiže iz Njemačke, a ona definitivno nije jedina destinacija masovnog iseljavanja Hrvata.