Foto: 123rf

VELIKI val dekriminalizacije i legalizacije marihuane u medicinske i rekreativne svrhe koji se posljednjih godina širi svijetom rezultirao je, među ostalim, i novim znanstvenim spoznajama.

Naime, učinke konzumacije marihuane nije lako istraživati dok god je ona ilegalna. U takvim okolnostima, bez dovoljno ozbiljnih informacija, pobornici legalizacije nerijetko su bili skloni prenaglašavati pozitivne učinke kanabisa, kao lijeka za sve i svašta, a protivnici negativne, kao opasne i štetne droge.

Očekivano, prije spomenutog vala, veliki postotak istraživanja prvenstveno se bavio otkrivanjem i kvantifikacijom štetnih učinaka kanabisa (u skladu s prevladavajućom doktrinom rata protiv droga, odnosno sprečavanja dostupnosti, koji se uglavnom svuda u svijetu pokazao vrlo skupim i neučinkovitim), dok su istraživanja s ciljem utvrđivanja pozitivnih učinaka krenula tek nedavno. Kako su unazad nekoliko godina uzgoj, prodaja i konzumacija marihuane liberalizirani u brojnim državama, od SAD-a, preko niza europskih zemalja do Izraela, studija njezinog djelovanja sve je više. Ipak, put do kvalitetnog razumijevanja svih njezinih efekata još je dug.

Huanito - aktivist i simbol

Novi val dekriminalizacije, koji je krenuo iz SAD-a, zapljusnuo je i Europu, a osjetio se i u Hrvatskoj. No važan doprinos nekim pozitivnim pomacima koji su doveli do regulacije medicinske marihuane 2015. kod nas dao je Huanito Luksetić iz Brega kod Rijeke. On je 2014. prijavljen zbog uzgoja 11 biljaka marihuane, zbog čega je nedavno osuđen na drakonsku kaznu od dvije godine zatvora, više nego mnogi opasni kriminalci, ubojice i silovatelji. Kazna mu je dodijeljena unatoč tome što je dokazao da mu marihuana pomaže ublažiti simptome multiple skleroze koja je kod njega uzrokovala oštećenja od oko 80 posto, unatoč tome što je do 2014. u Hrvatskoj bilo nemoguće nabaviti medicinski kanabis, te unatoč tome što nikada nije dokazano da je ikome prodao ili poklonio ijedan gram.

Kako marihuana funkcionira u tijelu?

Za lakše razumijevanje koristi i posljedica djelovanja marihuane dobro je razumjeti kojim mehanizmima ona utječe na ljudsko tijelo. U ovom tekstu nećemo detaljnije ulaziti u tu priču; time ćemo se podrobnije zabaviti u nekom od narednih članaka. No recimo ukratko i pojednostavljeno da marihuana sadrži više od 100 spojeva koji su po njoj nazvani kanabinoidi. Tijelo prirodno stvara svoje vlastite kanabinoide koji raznose različite poruke stanicama u različitim dijelovima tijela. Oni djeluju na 'primatelje poruka', kanabinoidne receptore (CB1 i CB2), kojih ima u brojnim organima – od živčanog sustava, preko jetre i bubrega do pluća - negdje više jednih, a negdje drugih. Kada prime određenu poruku, odnosno naredbu, receptori će je prevesti u odgovarajuću akciju. Taj sustav naziva se endokanabinoidnim sustavom (od grčke riječi éndon, što znači unutarnji - unutar tijela).

Primjerice, u mozgu dominira receptor CB1. Budući da on ne raspoznaje dobro kanabinoide koje stvara tijelo od onih koji se unose marihuanom, na njega može djelovati i jedan od ključnih sastojaka marihuane tetrahidrokanabinol (THC). Njegovi učinci mogu biti različiti. Jedan je euforija kakvu u mozgu inače uzrokuje prirodni kanabinoid anandamid (ananda na sanskrtu znači blaženstvo) koji se, među ostalim, oslobađa tijekom tjelovježbe. THC također može značajno smanjiti osjet boli, potaknuti apetit itd. Zanimljivo je da je upravo istraživanje djelovanja marihuane 1980-ih dovelo do otkrića endokanabinoidnog sustava u tijelu.

Funkcioniranje endokanabinoidnog sustava i djelovanje biljnih i sintetičkih kanabinoida na njega tek treba temeljito istražiti. Primjerice, oblik receptora CB1 i CB2 u visokoj rezoluciji otkriven je tek krajem 2016. godine o čemu je objavljen znanstveni rad u prestižnom časopisu Nature.

Nove i stare studije

Unatoč navedenim zaprekama, o djelovanju i posljedicama konzumacije marihuane napravljene su brojne studije. Ovdje ih je nemoguće sve predstaviti jer ih doslovno ima na tisuće. Stoga ćemo navesti samo neke važnije koje najbolje ilustriraju do čega je znanost došla do danas, ali i neke koje ukazuju da postoje još brojne kontroverze koje tek treba razriješiti.

Posebno zanimljiva su dva nova izvješća koja su u 2017. objavile dvije ugledne svjetske institucije – Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i američka Nacionalna akademija znanosti (NAS).

Također su interesantna sve brojnija novija istraživanja koja pokazuju da kanabis ima niz pozitivnih učinaka na cijeli niz tegoba, među ostalim čak i na pretilost i dijabetes, što na prvi pogled izgleda nelogično jer uglavnom povećava apetit.

S dekriminalizacijom marihuane, u godinama koje slijede, očekuju se i sve kvalitetnije epidemiološke studije. Prema novom Gallupovom istraživanju, u SAD-u danas marihuanu konzumira oko 33 milijuna ljudi, što je više od broja onih koji puše cigarete. Prema izvješću NAS-a oko 90 posto ispitanika konzumira je prvenstveno u rekreativne svrhe, a oko 10 posto isključivo u medicinske. Oko 36 posto konzumira je u obje. Legalizaciju marihuane podržava negdje između 55 i 60 posto Amerikanaca.

Velika studija tisuća dostupnih studija

NAS je početkom 2017. predstavio rezultate obuhvatnog i rigoroznog istraživanja u kojem su analizirane sve ozbiljne znanstvene studije marihuane objavljene od 1999. na ovamo. Njime je pokriveno sve što se do tada znalo o utjecaju marihuane i njezinih aktivnih sastojaka kanabinoida na zdravlje – od terapeutskog djelovanja do rizika uzrokovanja tumora, mentalnih bolesti i ozljeda. Istraživanje je obuhvatilo više od 10.000 studija i donijelo više od 100 zaključaka.

Komisija NAS-a sažela je zaključke u više cjelina, a mi ovdje prenosimo najvažnije. Uz neke od njih predstavili smo i određena novija istraživanja koja demonstriraju kontroverze.

Ljekovita kod brojnih bolesti

Kanabis i kanabinoidi se, među ostalim, koriste za liječenje kroničnih bolova kod odraslih. Komisija NAS-a otkrila je dokaze koji potvrđuju da postoji velika vjerojatnost značajnog smanjenja bolova kod pacijenata koji ih konzumiraju.

Ovdje je važno istaknuti da je jedna studija, objavljena 2007. u časopisu Neurology, pokazala da marihuana učinkovito smanjuje neuropatske bolove, često uzrokovane oštećenjem živaca, koje je teško ublažavati opioidnim analgeticima kao što je primjerice morfij.

NAS ističe da postoje jaki dokazi da određeni kanabinoidi koji se konzumiraju oralno poboljšavaju simptome kod osoba koje imaju spazme, odnosno grčenja mišića uzrokovana multiplom sklerozom, koja nerijetko mogu biti bolna.

Komisija također navodi da je njihova analiza utvrdila kako postoje jasni dokazi da određeni kanabinoidi koji se konzumiraju oralno djeluju preventivno ili liječe simptome poput mučnina ili povraćanja uzrokovanih kemoterapijom.

Negativno djelovanje

U analizi mogućih štetnih posljedica marihuane NAS je došao do različitih zaključaka. Za neke su pronađeni uvjerljivi dokazi, a za druge ne. Štoviše, neke posljedice na koje se dugo vremena sumnjalo, poput određenih malignih tumora, uvjerljivo su demantirane.

Ozljede i smrt

Komisija piše kako postoje dokazi koji ukazuju da konzumiranje kanabisa neposredno prije vožnje povećava rizik sudjelovanja u prometnim nesrećama.

Međutim, u brojnim usporednim studijama pokazalo se da je vožnja pod utjecajem alkohola neusporedivo opasnija. Primjerice, jedno istraživanje iz 2013. otkrilo je da marihuana povećava rizik fatalne nesreće za 83 posto, a alkohol za čak 2.200 posto. Najgore ishode ima vožnja pod kombiniranim utjecajem.

Mit o raku

Komisija je pronašla dokaze koji ukazuju da pušenje kanabisa ne povećava rizik obolijevanja od malignih bolesti koje se inače povezuju s pušenjem duhana, kao što su primjerice rak pluća, glave ili vrata.

Bolesti dišnih putova

Dokazi koje je analizirala komisija pokazuju da je redovno pušenje marihuane povezano s većom učestalošću epizoda kroničnog bronhitisa i pogoršanja stanja dišnog sustava, kao što je primjerice kronični kašalj ili stvaranje sluzi, no prekidom konzumacije kanabisa smanjuju se simptomi.

Imunitet

Ne postoji dovoljno dokaza o djelovanju kanabisa ili lijekova na bazi kanabinoida na obrambeni sustav. Međutim, postoje ograničeni dokazi da redovno izlaganje dimu kanabisa može djelovati protuupalno.

Ovaj protuupalni efekt zabilježen je u više različitih organa, među ostalim i u plućima.

Mentalne bolesti

Prema brojnim dosad provedenim studijama marihuana ima najozbiljnije negativne efekte kod ljudi sklonih mentalnim bolestima kao što su shizofrenija, psihoze i napadaji panike kod kojih može djelovati kao okidač. No, istovremeno kod određenih bolesti može imati i neke pozitivne efekte.

Dokazi koje je analizirao NAS pokazuju da kanabis povećava rizik razvoja shizofrenije, drugih psihoza, poremećaja tjeskobe te u manjoj mjeri depresije. Kod osoba s bipolarnim poremećajem svakodnevna konzumacija kanabisa pojačava simptome poremećaja. Intenzivni korisnici kanabisa češće prijavljuju suicidalne misli.

S druge strane, komisija je utvrdila da se kod osoba sa shizofrenijom i drugim psihozama konzumacija kanabisa može povezati s boljim učincima u zadacima učenja i pamćenja.

Ovisnost

Dokazi koje je analizirala komisija pokazuju da s većom učestalošću i ranijom dobi početka korištenja kanabisa postoji veća vjerojatnost razvoja ovisnosti.

No, adiktivni potencijal marihuane prilično je malen, a ovisnost se razvija vrlo sporo kroz višemjesečno ili čak višegodišnje svakodnevno konzumiranje.

Mit o 'ulaznoj drogi' koja vodi do jačih

Brojne studije provedene do danas demantirale su jedan od najdugotrajnijih mitova o djelovanju marihuane prema kojem je ona 'ulazna droga' koja vodi prema konzumaciji jačih.

Ipak, komisija NAS-a pronašla je ograničene dokaze da je kanabis povezan s učestalijom konzumacijom drugih opojnih sredstava, prije svega alkohola i duhana.

No ovdje još uvijek nije jasno je li riječ samo o korelaciji, kao ni što je uzrok, a što posljedica. Naime, s jedne strane postoje neka ispitivanja na miševima koja pokazuju da marihuana u nekoj manjoj mjeri može smanjiti reaktivnost mozga na hormon nagrade dopamin. Ukoliko se taj mehanizam može prevesti na ljude, on može objasniti povećanu osjetljivost na ovisnost o drugim drogama.

S druge strane postoje studije, poput jedne koja je 2002. objavljena u časopisu Addiction, koja je pokazala da je plauzibilnija teza prema kojoj su ljudi koji su inače skloni drogama jednostavno skloniji krenuti od najlakše – marihuane. Također postoje istraživanja koja su utvrdila da dekriminalizacija marihuane značajno smanjuje (za oko 25 posto) predoziranje drugim sredstvima za ublažavanje boli ili pak generalno konzumaciju težih droga. Više studija utvrdilo je da vrlo mali postotak onih koji su probali marihuanu proba neke teže droge - dok je 1990-ih oko 60 posto mladih probalo marihuanu, samo jedan posto probalo je teže droge. 

Psihosocijalni efekti

Komisija je utvrdila da kanabis slabi učenje, pamćenje i pozornost neposredno nakon konzumacije. Postoje ograničeni dokazi da su ove sposobnosti ostale smanjene i nakon prestanka konzumacije. Također postoje ograničeni dokazi o postojanju povezanosti između konzumacije kanabisa i slabijih akademskih postignuća te nezaposlenosti i slabijeg socioekonomskog statusa.

Međutim, jedna novija studija, objavljena u časopisu Neuroscience u svibnju 2017., pokazala je da male doze ekstrakta kanabisa usporavaju, pa čak i obrću proces kognitivnog propadanja koje uzrokuje starenje.

WHO: Kanabidiol liječi, a nije štetan

Prema izvješću WHO-a, objavljenom u studenom 2017., kanabidiol (CBD), jedan od ključnih kanabinoida, aktivnih spojeva marihuane, ima pozitivno djelovanje kod više bolesti, a nema štetnih nuspojava.

On se u određenim eksperimentalnim uvjetima može pretvoriti u halucinogeni tetrahidrokanabinol (THC), no pokazalo se da se to kod pacijenata koji se njime liječe ne zbiva u nekoj značajnijoj mjeri. U studijama na ljudima CBD nije pokazao nikakve efekte koji bi upućivali na stvaranje ovisnosti.

Liječi epilepsiju, ali i brojne druge tegobe

WHO piše da je u više kliničkih istraživanja utvrđeno da CBD učinkovito liječi epilepsiju. Jedan od lijekova od 100 % CBD-a (Epidiolex®) trenutno se nalazi u trećoj fazi kliničkih istraživanja. To je faza u kojoj obično sudjeluje velik broj pacijenata – između 300 i 3.000, a nerijetko traje više godina. U toj fazi lijek, ako je učinkovit i siguran, obično dobiva dozvolu nadležnih agencija za puštanje u promet.

U izvješću WHO-a također piše kako postoje preliminarni dokazi da se CBD može koristiti za liječenje brojnih drugih medicinskih stanja.

Buduća istraživanja i zaostajanje Hrvatske

Kako smo naveli na početku, put do kvalitetnog razumijevanja svih koristi i štetnih posljedica konzumacije marihuane i medicinskih pripravaka od nje još je dug. Mnogi znanstvenici stoga traže da se ona dekriminalizira, a istraživanja olakšaju.

Izrael, u kojem su otkriveni prvi kanabinoidi, do danas se profilirao kao predvodnik u istraživanju djelovanja kanabisa. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja te zemlje ove je godine objavilo da će uložiti oko dva milijuna dolara u 13 projekata istraživanja uzgoja, medicinskog učinka i biokemije medicinske marihuane. Brojni znanstvenici i timovi iz drugih zemalja stoga su preselili svoje laboratorije u tu zemlju.

Procjenjuje se da će u deset godina tržište medicinske marihuane vrijediti oko 20 milijardi dolara te da će je konzumirati oko jedan posto svjetskog stanovništva. Za očekivati je da će oni koji se prije uključe u utrku imati značajnu komparativnu prednost know-howa pred onima koji je blokiraju zakonskim zaprekama i lošim rješenjima. Sudeći po pozornosti koju ovom području daju aktualne hrvatske vlasti (o čemu smo već pisali na Indexu), kao i po nepostojanju kliničkih istraživanja, Lijepa Naša u tome će se, kao i u svemu ostalome, pozicionirati u debeloj hladovini začelja.