Grafika: Mihaela Kristić 

SDP-ova Vlada hvali se rastom BDP-a od 1,2 posto, koji je posljedica, uglavnom, niske cijene nafte i oporavka izvoza zbog ulaska u Europsku uniju, a ne, kako kažu, rezultat njihovih reformi, dok istovremeno prešućuju da su javni dug povećali za nevjerojatnih 80 milijardi kuna.

Javni dug Hrvatske, zahvaljujući naporima svih dosadašnjih Vlada da raznim uhljebima ne padne ni dlaka s glave, približio se brojci od 300 milijardi kuna. Dok se realni sektor, nakon izbijanja krize, prilagodio novonastaloj situaciji i smanjio troškove, država je nastavila trošiti kao da se ništa posebno ne događa.

Sve do 2010. godine, javni dug bio je donekle pod kontrolom, ispod 60 posto BDP-a, što zadovoljava čak i kriterije eurozone, no država nije htjela svoju potrošnju prilagoditi uvjetima krize, proračunski manjak krpao se zaduživanjem, te sada imamo dug koji će otplaćivati niz budućih generacija.

Zaduži unuka, da nahraniš uhljeba

Kako pokazuju razne analize, glavni "izvor" duga je deficit, odnosno razlika između onoga što država potroši i uprihoduje, te je on, na primjer, samo prošle godine iznosio 18,8 milijardi kuna.

To se, naravno, financira zaduživanjem, a kada država tako "posluje" godinama, dobijemo rezultat kakav imamo sada. Koliko je Vlada uspješna u "reformama" pokazuje i da je taj deficit treći najveći u EU, odmah iza Cipra i Španjolske.

Uz dug idu i kamate, koje su sve veći teret za državni proračun. Prema podacima za prvih pet mjeseci ove godine, za kamate je izdvojeno više od pet milijardi kuna, što je rast od 10 posto, u odnosu na prethodnu godinu.

Hrvatska tako za kamate izdvaja oko 3,5 BDP-a, što je daleko više od usporedivih zemalja, poput Češke, Bugarske, Rumunjske i Slovačke, od kojih niti jedna za kamate ne izdvaja više od 2 posto BDP-a. To je posebno problematično s obzirom da nam anemični rast gospodarstva, koji je sada ubrzao na 1,2 posto, ne osigurava niti otplatu kamata.

Uskoro bankrot

Hrvatska, prema analizi Instituta za javne financije, od sljedeće godine ulazi u fazu visokih otplata dospijeća većeg dijele glavnice i kupona do sada izdanih obveznica. Sve do 2025. prosječno godišnje dospijeva više od 18,8 mlrd. kuna. Od 2017., kako prognoziraju stručnjaci IJF-a, slijedi pojačano zaduživanje radi refinanciranja tih obveza. Tako velike potrebe za novim zaduživanjem radi refinanciranja dugova Hrvatska nije imala sve od stjecanja neovisnosti.

S obzirom da je od bilo koje buduće Vlade nerealno očekivati ozbiljne poteze u smjeru uvođenja fiskalne discipline i smanjenja proračuna, dog će nastaviti rasti, te bi prema procjenama analitičara RBA već 2018. mogao dosegnuti 348 milijardi kuna, odnosno 96 posto očekivanog BDP-a. Kada se sve navedeno uzme u obzir, Hrvatska u sljedećim godinama može očekivati bankrot, a kako će to otprilike izgledati, možemo vidjeti na primjeru Grčke, kojoj su za dugove sada krivi svi, osim njih samih.