Foto: Hina

HRVATSKI eurozastupnik Tonino Picula (SDP) smatra da bi trebalo priznati palestinsku državu jer bi to mogao biti motor za ponovno pokretanje bliskoistočnog mirovnog procesa.

Europski parlament bi u srijedu trebao glasati o neobvezujućoj rezoluciji o priznanju palestinske državnosti. Prijedlog je bio na stolu još u studenome, ali je inicijativa povučena s obrazloženjem da je treba bolje pripremiti kako bi je podržao što veći broj zastupnika.

"Procijenjeno je da je zbog problematičnog, ili sve problematičnijeg ambijenta na Bliskom istoku sazrelo vrijeme da se konačno napravi jedna pozitivna međunarodna intervencija ako nikako drugačije, onda afirmacijom palestinske države, što bi možda mogao biti motor za ponovno pokretanje mirovnog procesa", rekao je Picula za Hinu.

Zadnja američka mirovna inicijativa, ona državnog tajnika Johna Kerryja, neslavno je propala, što su i sami Amerikanci priznali, i na Bliskom istoku se ništa pozitivno ne događa, dodaje Picula.

"Pojedine države EU-a osjetile su potrebu da reagiraju s jednom ovakvom inicijativom, pogotovo nakon kolovoškog rata u Gazi jer je taj sukob znatno utjecao na pogoršanu percepiju Izraela u međunarodnim odnosima", rekao je Picula.

Lijevi konsenzus

Po Piculinim informacijama, skupina S&D (socijalisti i demokrati), kojoj i sam pripada, snažno podržava rezoluciju o priznanju Palestine, a na tom su tragu i skupine ljevije od S&D, kao i Zeleni.

Europska pučka stranka (EPP) zalaže se za priznanje, ali naglašava da ono mora biti rezultat pregovora. "Hoće li ostati na toj poziciji ili se prikloniti rezoluciji da se prizna palestinska državnost, to je stvar pregovora između grupa", rekao je Picula i dodao da su skupine desnije od EPP-a protiv priznanja. "Međutim, čini mi se da u ovom trenutku preteže mišljenje da se prizna neovisna Palestina", kaže Picula.

Hrvatski zastupnici članovi EPP-a, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Marijana Petir, Andrej Plenković i Davor Ivo Stier objavili su krajem prošlog tjedna zajedničko priopćenje u kojem naglašavaju da podržavaju stajalište njihove grupacije koje "predviđa soluciju s dvije države, koje će živjeti u miru i sigurnosti jedna pored druge. Uz poštovanje aspiracija Izraela za sigurnost i aspiracija Palestine za državnost, priznanje Palestine, kao subjekta međunarodnog prava, treba biti rezultat pregovora dviju strana."

Poslije tog priopćenja hrvatski zastupnici EPP-a više se nisu oglašavali o ovom pitanju.

Potraga za trajnim mirom

"Neovisnu Palestinu vidim kao djelotvorniju mogućnost za potragu za trajnim mirom", kaže Picula i uspoređuje to s područjem bivše Jugoslavije, "gdje mira nije bilo ni u naznakama, iako je pregovora bilo jako puno, uzaludnih, sve dok dok međunarodna zajednica nije priznala države".

Picula misli da bi nakon izglasavanja rezolucije u EP jedan veći dio europskih zemalja bio ohrabren da njihovi parlamenti, pa čak i vlade, slijede politiku europskog parlamenta i da bi osim Švedske možda i neke druge vlade priznale Palestinu.

"Uvjeren da priznanje Palestine u EP sigurno neće zaustaviti, samo će ohrabriti izjašnjavanje nacionalnih vlada. To nikako ne može biti poticanje sukoba. Kad je Hrvatska priznata 1992. rat nije odmah stao, ali su svi oni koji su nas napadali znali da imaju posla s međunarodno priznatim entitetom i sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze", rekao je.

SDP-ov zastupnik naglašava da bi priznanje Palestine moglo obnoviti mirovni proces. "Ima već neko vrijeme da je Izrael odustao od ozbiljnog pregovaranja, što pokazuje i neuspjeh američke inicijative. A ako čak ni Amerikanci nisu uspijeli privoljeti Izrael da, recimo, uspori izgradnju židovskih naselja na Zapadnoj obali, onda je jasno da se na Izrael može utjecati da se vrati za pregovarački stol jedino s nekim jakim potezom".

Taktika

Picula smatra i da priznanje Palestine Sjedinjenim Državama uopće ne bi bilo mrsko. "Moj je dojam, ne znam jesam li u pravu, da Amerikancima, iako otvoreno ne zagovaraju priznanje Palestine, možda čak to priznanje ovoga trenutka i taktički odgovara jer bi prisililo Izrael da ozbiljnije pregovara o onome što međunarodna zajednica hoće, a to je rješenje s dvije države".

U svakom slučaju, u Europskom parlamentu zadnjih se dana intenzivno pregovara među skupinama kako bi se ishodila kompromisna rezolucija koja bi mogla dobiti široku zastupničku potporu.