Foto: Hina

GODINU dana nakon što je država preko svog povjerenika, sada već skoro zaboravljenog Ante Ramljaka, preuzela upravljanje Agrokorom, u vladi je održana konferencija za novinare na kojoj su nas obavijestili da su se vjerovnici dogovorili da će se dogovoriti.

Za dogovor imaju još tri mjeseca, naime, Zakonom o postupku izvanredne uprave predviđeno je da ta cijela priča traje maksimalno 15 mjeseci, no iako je u odnosima s ruskim kreditorima – Sberbankom i VTB-om, očito postignut određeni napredak, potpisa na nagodbi još uvijek nema.

Rusi bi mogli dobiti oko 40 posto Agrokora

Rusi bi, prema onome što za sada znamo, kao najveći kreditori, odnosno vjerovnici, trebali postati vlasnici oko 40 posto Agrokora. Vlada se u ovu priču uplela pod izgovorom spašavanja gospodarstva, iako su Rusi još ranije, kad su vidjeli da njihov klijent Todorić klizi u provaliju, angažirali međunarodnu konzultantsku kuću Alvarez & Marsal koja je restrukturiranje mogla obaviti i bez da se u to upletu Plenković, Dalićka, Ramljak i pridružena ekipa te posredno dovedu u rizik novac poreznih obveznika, jer bi se država zbog toga mogla naći na meti tužbi sa svih strana.

No, nerealno je bilo za očekivati da u ekonomiji kao što je hrvatska, u kojoj se država plete u sve i svašta, ona ne gurne pipke i u ovu priču, pogotovo ako uzmemo u obzir da su ta firma i njen gazda bili duboko slizani s politikom te su se u njoj ispreplitali razni interesi. Dovoljno se prisjetiti raznih transfera na relaciji državna administracija – Agrokor da se vidi kolike su čak i na površini te veze bile jake.

Spašavanje radnih mjesta - priča za naivne koja uvijek dobro prolazi

Iako prema nekim procjenama ekonomista Agrokor čini tek 2 posto BDP-a, te u Hrvatskoj zapošljava oko 30 tisuća ljudi, što je upola manje nego što ih svake godine pobjegne u inozemstvo, Plenković zna da se ljudi pale na spašavanje radnih mjesta, pa su tu priču iskoristili da na brzinu sklepaju zakon po kojem je država instalirala svog komesara da nadzire dealove među Todorićevim poslovnim partnerima.

Vlada je na čelo Agrokora postavila svog povjerenika, Antu Ramljaka, koji na toj poziciji, zbog sumnji u sukob interesa, nije izdržao niti tu godinu dana predviđenu zakonom. Kako se kasnije saznalo, Alix Partners, savjetnička kuća koju je Ramljak angažirao za poslove financijskog restrukturiranja, angažirala je Texo management - firmu u kojoj je Ramljak radio do dolaska u Agrokor - kao podizvođača.

S Ramljakom je u Agrokoru osvanuo i američki fond Knighthead. Amerikanci su jedno vrijeme, barem u javnosti, figurirali kao glavni vjerovnici, pogotovo nakon što je Ramljak uzeo novi kredit od preko 500 milijuna eura kojim si je dio vjerovnika predvođen Knightheadom osigurao prioritet kod naplate svojih ranijih potraživanja, dok Sberbank u tome nije želio sudjelovati. Sberbank je naljutilo to što im nije želio priznati prioritet naplate za kredit od 100 milijuna eura koji su dali Agrokoru u ožujku prošle godine, nedugo prije dolaska Ramljaka.

Prilično neugodno za Ramljaka odjeknula je i informacija da se s predstavnicima Knightheada sastajao i prije nego što je imenovan na čelo Agrokora, što bi moglo upućivati na određenu neprimjerenu povezanost koja bi mogla utjecati na njegovu neovisnost i fer odnos prema svim kreditorima. No Ramljak je to sve odbacio, tvrdeći da se prije imenovanja na mjesto povjerenika sastajao i s predstavnicima ostalih vjerovnika.

Ramljak planom nagodbe šokirao manjinske dioničare

Također, u ugovoru o spomenutom kreditu stajalo je da vlada ne može smijeniti Ramljaka bez suglasnosti vjerovnika, odnosno Knightheada. Na kraju je sam podnio ostavku kad je Plenković procijenio da mu svi ti događaji rade veliku štetu.

Krajem prošle godine Ramljak je predstavio plan nagodbe, koji je izradio Alix Partners, a koji manje-više vrijedi i danas, a u kojem je najspornije to što se manjinskim dioničarima tvrtki iz sustava Agrokora u potpunosti briše vlasništvo. Predviđeno je osnivanje novih kompanija koje će biti u vlasništvu novog Agrokora, a mali dioničari ostaju bez svega. Takva nagodba mogla bi rezultirati tisućama tužbi malih dioničara, koje bi mogle biti usmjerene i prema državi, s obzirom na to da se nagodba sastavlja pod njenim pokroviteljstvom. Ako tužbe uspiju i dioničari dobiju odštetu, ceh će platiti porezni obveznici.

Peruško tek treba prikupiti potpise za nagodbu

Nakon Ramljakovog odlaska u veljači ove godine na njegovo mjesto dolazi Fabris Peruško, pred kojim će u sljedeća tri mjeseca biti zadatak stvarnog postizanja nagodbe jer bez potpisa na papiru ovo s čim se Plenković danas hvali nije ništa. Također, stvarno restrukturiranje Agrokora još uvijek nije provedeno. Poseban zakon omogućio im je da ne plaćaju dugove, no firma još uvijek nije postavljena na održive temelje i to je proces koji tek predstoji, a provodit će ga novi vlasnici.