Foto: Patrik Maček/ Pixsell, Hina

"Ja danas želim razgovarati o nečemu što sam više puta s gospodinom Nazorom, koji mi je i prijatelj, razgovarao. O nečemu što se zove prekrajanje povijesti ili različito tumačenje povijesnih događaja. Za mene kao laika su uvijek dva i dva četiri, no kako smo vidjeli posljednjih godina, nekim laicima je to malo, a nekima previše.

Za danas sam pripremio jednu skroz drugu raspravu. No pošto već dvije noći ne spavam, odlučio sam to podijeliti s vama.

Naime, ja sam od malena od strane roditelja, škole i Crkve učen da budem na strani slabijih. A kada se radi o ljudima koji imaju devedeset pet ili sto godina, onda pogotovo.

I sada sam sebi ne vjerujem, ali moram biti vjerodostojan i principijelan, možda će mi neke kolege iz SDP-a zamjeriti da će moja malenkost nakon svega ovoga braniti ustaše.

Naime, nisu valjda ustaše džabe četiri godine klali, palili, ubijali, uništavali, pisali rasne zakone, nisu uzalud osnivali konclogore, tamanili Srbe, Rome, Židove, Hrvate neistomišljenike, pobijene bacali u jame, ulizivali se, ljubili skute i ruke Mussoliniju i Hitleru i trudili se biti veći fašisti od njih. I sad je netko odlučio jednom rečenicom to prebrisati i mrtvo hladno kazati kako ustaše nisu bili fašisti.

Zamislite, biskup Košić koji je poznat po mnogim nepametnim izjavama, ovaj put je stvarno pretjerao. Ničim izazvan izvrijeđao je ustaše i njihov pokret. Jednom jedinom rečenicom rekao je kako ustaše nisu fašisti", govorio je Matić.

"I stoga mi s ovog mjesta, urbi et orbi, moramo jasno reći jednom zauvijek: "Nećeš pope, nećeš vrijeđati ustaše", rekao je Matić.

Glasnović mu vikao: "Ti si Jugoslaven"

Na to je Glasnović počeo vikati nešto "budala, čista budala. Ti si Jugoslaven". Predsjedavajući Furio Radin ga je upozorio.

Matić je nastavio:

"Ustaše, kakve su takve su, naše su. Mi ih ne damo vrijeđati. Jer kad oni sami za sebe kažu da su fašisti, onda ne dopuštamo nikome da nakon 75 godina to oduzima i dovodi u pitanje. I zato, mirno spavajte ustaše i ne berite brigu. Nikada, baš nikada nećemo zaboraviti vaša djela i sve što ste učinili, zbog toga ćemo vas se, budite sigurni, vječno sjećati", završio je govor Matić.

Za repliku se javio Stevo Culej.

"Kolega Frede, nisi nijednom spomenuo četnike protiv kojih si se navodno borio. Nisi ni jednom riječju spomenuo, a to ti je svježe pamćenje. Ali u vrijeme Milanovićeve vlade, Vesna Pusić preko svoje kolegice Zlatar Violić pokrenula je strašan politički pritisak da se Nazora destabilizira", rekao je Culej.

"Kako nisi vidio što nam podmeću kao braniteljima. Tko će istraživati našu povijest, obavještajci Krajine, ali oni tebi nisu smetali. A ja znam zašto ti nisu smetali, ja znam puno toga što drugi ne znaju. Pozdravlja te Patak i ekipa iz Vukovara", rekao je Culej.

Riječ je ponovo uzeo Matić.

"Ja sam navikao na vaše uvrede i laži. Međutim, zamolio bih predsjedavajućeg da mi se gospodin Culej ne obraća s 'ti'. Nismo nas dva zajedno popravljali tenkove u JNA. Naime, ja ih uopće nisam popravljao niti bio tamo", rekao je Matić.

Glasnović: U travnju 1945. u Vukovaru je pobijeno 200.000 ljudi

Onda se u raspravu uključio i Glasnović koja je opet, tko zna koji put, pričao o mentalnoj baštini komunizma i komunističkim zločinima.

"Ja sam više knjiga pročitao u jedan dan nego vi u cijelom životu", rekao je Matiću.

"Kad ste vi položili vijenac u Vukovaru. U centru Vukovara, u travnju 1945. godine je ubijeno 200.000 najistaknutijih građana Vukovara", razbacivao se Glasnović brojkama. Onda je nastavio još dalje u povijest.

"Znate ime jednog svećenika i 200 seljaka koji su ubijeni 1935. godine. Vi ste čisti agitpropovac, sramota je da ste bili hrvatski branitelj, vi ste sramota za branitelje", rekao je Glasnović Matića.

Odgovorio mu je Matić.

"Trebali ste biti ovdje i proći sve što je prolazio narod do 1990. i kasnije. Lako je bilo pametovati s 10.000 kilometara udaljenosti kao i vaš bivši premijer Orešković kojeg nikad niste pitali zašto nije bio u Domovinskom ratu. Ja vaše ratne zasluge ne dovodim u pitanje. Međutim, trebali biste nešto znati, u ovom Domu od devedesetih godina govori se o obilježavanju mjesta Drugog svjetskog rata", rekao je Matić.