Foto: FaH/Pixsell/Robert Anić/Željko Lukunić

VIJEĆE za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima ili, normalnim jezikom rečeno, vijeće za ustaše i partizane, danas je nakon godine dana "rada" donijelo konačne zaključke.

>> Danas je u Hrvatskoj legaliziran ustašluk

>> ODLUKA NAKON GODINE DANA Ustaški pozdrav dozvoljen u nekim situacijama, zvijezda petokraka nije sporna

Njihovi zaključci svode se na to da je ustaški pozdrav "Za dom spremni" neustavan (i samim time ilegalan odnosno zabranjen), osim u iznimnim situacijama. Naime, pozdrav "Za dom spremni" se već dugo nalazi u grbu HOS-a pa će se taj pozdrav smjeti koristiti u komemorativnim prigodama za poginule pripadnike HOS-a.

Što na takve preporuke vijeća kažu povjesničari? Nazvali smo dva naša poznata povjesničara, Tvrtka Jakovinu i Hrvoja Klasića, i s njima popričali o preporukama Plenkovićeva vijeća.

"Za početak moram reći da sam jako razočaran govorom predsjednika Akademije (Zvonka Kusića, predsjednika vijeća, op.a.), koji je maltene ovo tijelo proglasio prvim i jedinim koje se iz različitih aspekata bavilo spomenutom problematikom. Ja ga zato otvoreno pitam je li čuo za ijednu konferenciju, za ijedan međunarodni projekt hrvatskih povjesničara u kojima su također sudjelovali stručnjaci koji ne misle isto, a proizveli su tisuće dokumenata koji se mogu smatrati puno preciznijim preporukama od ovih 30 stranica koje je objavilo vijeće", rekao je Klasić za Index.

Klasić: Nije dilema je li nešto ustaško ili nije, nego smeta li nam to ustaško

"Kao drugo, čini mi se da smo nakon 28 godina prvi put sada osvijestili da je ustaštvo odnosno ustaški režim bio zločinački režim jer on to za mnoge, a prije svega za hrvatsko pravosuđe, dosad nije bio. Naime, i u Ustavu i u Kaznenom zakonu se propisuje kažnjavanje upravo veličanje takvih pokreta i takvih stavova, pa onda ostaje nejasno zašto se do sada to nije radilo. Jedino što meni pada napamet je da očito do sada nisu bili svjesni što je to ustaštvo. Ja govorim već godinama da 28 godina u Hrvatskoj nije dilema da li je nešto ili nije ustaško, jedina je dilema da li to što je nešto ustaško nas smeta", rekao nam je Klasić, kojeg smo potom pitali o famoznim "iznimkama" zbog kojih će ustaški pozdrav u nekim situacijama ipak biti dozvoljen.

"Ustav je prije svega temeljni dokument i ne bi smjeli postojati zakoni koji dovode u pitanje ustavne odredbe jer se time otvara prostor za manipulacije, a da će ih u Hrvatskoj biti, gledajući neke TV emisije, gledajući okupljanja nekih ljudi, rasprave po internetu, u to nema sumnje. Mislim da je poanta trebala biti upravo u tome da se ne dopusti ta mogućnost krivih interpretacija. Dakle, ako će se u određenim situacijama dopuštati jedna protuustavna odredba, već samo to po sebi je problematično, a posebno je pitanje tko će to propisati sve situacije koje su iznimka", smatra Klasić.

"Ono što je meni nejasno u cijeloj priči je sljedeće: Premijer je danas na press konferenciji rekao da je sve ustaško vezano uz '41 i '45. nedozvoljeno, međutim svi mi znamo da je ZDS 1991. godine usvojen baš zato što je bio ustaški, on nije izmišljen 1991. i nije sličan nečemu iz 1941. Oni koji su osnivali HOS nisu ni tvrdili da je to 'stari hrvatski pozdrav', nego su se hvalili ustaštvom i Antom Pavelićem. Što to znači da će biti zabranjeno korištenje tog pozdrava u kontekstu Drugog svjetskog rata? Hoće li, ako netko izmisli neki novi kontekst, izvan Drugog svjetskog rata, onda to biti dozvoljeno?" pita se Klasić.

Klasić: Nije naš problem prošlost, nego budućnost

"Najveći problem je što, kad pogledamo naročito u zadnjih par godina ljude, grupe, TV emisije, portale koji slave ustaške simbole i kad pogledate njihove stavove, onda vam je jasno da nije problem prošlost, nego je problem naša budućnost. Naime, za razliku od onih koji se danas, a takvi su vrlo rijetki, mogu vidjeti sa zvijezdom petokrakom, ovi prvi pozivaju na mržnju, agresiju i netoleranciju i zato je to problem - jer se ponašaju kao oni koji su te simbole izmislili", govori nam Klasić.

"Ja sam najžalosniji što mi u 2018. godini moramo uopće voditi ovakvu raspravu. Ja sam užasno razočaran što mi zakonom moramo odrediti ili ljudima braniti da govore da je ustaštvo nešto dobro i da je negiranje ustaških zločina i pjevanja pjesama koje slave Jasenovac nešto loše. Ako to moramo zakonski propisati, onda smo daleko od normalnog društva. To se može usporediti s pričom o cijepljenju. Naime, često se zna čuti da u većini zemalja cijepljenje nije zakonski propisano, baš kao što se nacistički simboli zakonski ne sankcioniraju. Razlog je jednostavan - u većini zemalja je svijest ljudi, i o cijepljenju i o nacističkim simbolima, na dovoljno visokoj razini da većina ljudi to jednostavno neće raditi (odbijati cijepljenje ili slaviti nacizam, op.a.). Samo onda kad niste sigurni u svoje društvo morate nešto zabraniti", zaključuje Klasić.

Jakovina: Hoće li se sada otvarati radna mjesta referenta za ZDS?

Popričali smo i s Tvrtkom Jakovinom, koji je današnje zaključke vijeća za ustaše i partizane doživio dvojako.

"Ovo nije zaustavljanje ustašizacije ili tolerancije takvih simbola, nego samo usporavanje. Ono što smo dobili je da bismo se trebali držati hrvatskih zakona i Ustava, a s druge strane je to valorizacija općehrvatske prakse da se Ustava i zakona ne držimo kao pijani plota. Tako sam barem ja to doživio, s tim da smo ovime potencijalno otvorili po još jedno radno mjesto u svakoj županiji, mjesto referenta za 'Za dom spremni', koji će davati dozvole za te specifične situacije kad ćemo komemorirati i prisjećati se HOS-ovaca", smatra Jakovina, pa podsjeća da su HOS-ovci taj pozdrav odabrali baš zato što je - ustaški.

"Plenković se tu izvlačio na Račana i Tuđmana, na to da je taj pozdrav uveden u ratnom vremenu, ali HOS-ovci nisu taj pozdrav odabrali jer su krivo mislili da to piše u nekom libretu opere. Ne, uzeli su ga sasvim svjesno, a i sam Tuđman je zabranio dvije oružane formacije koje su koristile taj pozdrav i utopio ih u Hrvatsku vojsku, gdje tog slogana nije bilo. U ovoj zemlji se ne poštuju ni Ustav ni zakoni, odnosno imate nešto što je tradicija već dugo vremena, a to je Ustav koji vrijedi za neke, ali ne i za sve", poručuje Jakovina u razgovoru za Index.

Jakovinu smo za kraj pitali zna li ijedan primjer zemlje koja radi iznimke od vlastitog Ustava, a njegov odgovor je znakovit: "Možda bih se i sjetio iznimaka, ali ne u demokratskim društvima."