Foto: Hina

EUROPSKA UNIJA i NATO u prošlom su desetljeću izgubili usredotočenost na jugoistočnu Europu jer se činilo da su veliki sukobi u tom dijelu Europe riješeni i da je razloga za zabrinutost manje, kazala je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na sveučilištu u švedskom Lundu i naglasila da tom području treba veća predanost međunarodne zajednice.

Udar svih velikih sigurnosnih briga

"Jugoistočna Europa proživljava puni udar svih velikih sigurnosnih briga s kojima se suočavaju Europska unija i NATO", kazala je predsjednica u predavanju profesorima i studentima sveučilišta u Lundu na temu "Jugoistočna Europa – Poligon za dokazivanje europske i euroatlantske odlučnosti i solidarnosti".

"Ako to kombinirate sa svojstvenom političkom nestabilnošću ovoga područja, djelomično slabim institucijama i gospodarstvima, postaje vrlo očigledno da ove mlade demokracije trebaju jaču predanost Europske unije i NATO-a", kazala je.

Predsjednica je ponovila da Hrvatska snažno zagovara ideju proširenja Europske unije i NATO-a na jugoistočnu Europu. Kazala je kako Hrvatska pruža pomoć svima te poštuje suverenu odluku svake države da saveze i partnerstva potraži drugdje, ali ne podupire i ne može tolerirati skrivenu upletenost trećih strana u postupcima odlučivanja.

Govorila o konsolidaciji Europe

Rekla je i da se radije koristi političkim terminom "konsolidacija Europe" kada razmišlja o Europskoj uniji i širim euroatlantskim integracijskim procesima.

"Vjerujem da je to širi pojam od 'proširenja EU-a', što se često smatra tehničkim procesom. Kako bi se potpuno konsolidirala Europa i postigla stabilnost, sigurnost i razvoj, u nju se mora uključiti jugoistočnu Europu. Europska unija može povećati broj država članica uključivanjem jugoistočne Europe, ali ona neće biti proširena. Umjesto toga, bit će potpuna i konsolidirana", rekla je Grabar-Kitarović.

Prilikom boravka na lundskom Sveučilištu koje je jedno od najvećih skandinavskih istraživačkih Sveučilišta, Grabar-Kitarović je posjetila MAX IV, laboratorij za sinkrotronsko zračenje, najveći takve vrste u Europi.

Znanost je podloga svakog razvoja

Nakon obilaska, kazala je kako su znanost, istraživanje i inovacije podloga svakog razvoja, a posebno razvoja gospodarstva.

"Kada pogledate kartu svijeta i vidite gdje su locirani ovakvi laboratoriji, onda vidite da se to poklapa ne samo s razvijenim svijetom, nego i s vrlo razvijenim gospodarstvima“, kazala je.

"Iako u bližoj budućnosti u Hrvatskoj nećemo moći realizirati ovakav laboratorij, za početak bi bilo iznimno dobro uspostaviti znanstvenu suradnju i razmjenu te svakako započeti mnogo više ulagati u razvoj i istraživanje", zaključila je Grabar-Kitarović.

Predsjednica je boravkom u Lundu završila svoj višednevni državni posjet Švedskoj.