"BOGATA država, u siromašnom društvu", najbolji je opis ponašanja hrvatskih Vlada, kada je u pitanju trošenje javnog novca.

 

Rashodi državnog proračuna, samo u posljednjih petnaest godina, porasli su sa oko 50 milijardi kuna, na 130 milijardi, koliko iznose planirani rashodi za 2014. godinu. Kao i mnogo puta do sada, planirani rashodi su veći od prihoda, ovog puta za 13,6 milijardi kuna, jer državni proračun planira ostvariti prihod od 117 milijardi kuna.

 

 

No kako će sve to na kraju izgledati, tek će se vidjeti, jer je već najavljen rebalans proračuna. Što bi tek bilo, i kako bi se država ponašala, da nismo u proceduri za smanjenje prekomjernog deficita, zbog koje proračunske planove nadzire i Europska komisija.

 

 

No, manjak u proračunu stara je "boljka" svih Vlada. U posljednjih dvadeset godina prihodi proračuna bili su veći od rashoda samo 1994. i 1998. godine. Svih ostalih godina stvarao se manjak koji se financirao uglavnom zaduživanjem.

 

Kada se zbroje iznosi deficita državnog proračuna u posljednjih 20 godina, dolazimo do brojke od preko 110 milijardi kuna.

 

Zbog visokog zaduženja, rastu i troškovi kamata. Primjerice, Hrvatska ove godine u proračunu planira čak 10,8 milijardi kuna samo za kamate na kredite i obveznice. Od 2000. godine na ime kamata za dug, iz proračuna je ukupno isplaćeno oko 85 milijardi kuna.

 

Rezultat toga je da se javni dug Hrvatske dosegnuo iznos od 230 milijardi kuna, te bi se prema nekim procjenama, do kraja godine, trebao stabilizirati na oko 70% BDP-a.

 

 

U početnoj fazi, 1994. godine kada je dužnost premijera obnašao Nikica Valentić, rashodi državnog proračuna iznosili su 22,6 milijardi kuna. Već iduće godine penju se na 28,6 milijardi, uz deficit od oko 700 milijuna kuna.

 

 

U studenom 1995. na čelo vlade dolazi Zlatko Mateša. U prvoj godini njegovog mandata rashodi rastu za oko 10 posto, da bi  1999. godine iznos rashoda proračuna narastao na 48,9 milijardi kuna.

Nakon toga, 2000. godine, vlast preuzima koalicijska vlada na čelu s Ivicom Račanom. U prvoj godini njihovog mandata proračun se penje na 50,7 milijardi kuna, da bi 2003. rashodi proračuna iznosili 79,1 milijardu kuna, uz proračunske manje koji se bilježe svake godine.

 

Nakon toga Vladu preuzima Ivo Sanader. U prvoj punoj godini njegovog mandata rashodi proračuna iznosili su 84,8 milijarde kuna, da bi do kraja njegove vladavine, 2009. godine porasli na gotovo 120 milijardi kuna. Zbog izbijanja krize, 2009 dolazi do – nakon dugo vremena – prvog smanjenja prihoda proračuna, u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi proračuna te su godine pali za oko 6 milijardi kuna, na 110,6 milijardi, dok rashodi rastu na 120 milijardi To dodatno pojačava ionako uobičajeni proračunski manjak, koji te godine raste na preko 9 milijardi kuna.

 

Sanader daje ostavku, a Vladu preuzima Jadranka Kosor.  Prihodi proračuna 2010. padaju na 107 milijardi, i na približno jednakoj razini ostaju i sljedeće godine, a rashodi su na preko 121 milijardu kuna. U obje godine deficit je oko 14 milijardi kuna.

 

U prvoj godini mandata, Vlada Zorana Milanovića uspijeva blago smanjiti proračunske rashode, te oni 2012. padaju na 119,8 milijardi kuna, no manjak je iznosio 10 milijardi kuna. No već sljedeće, 2013. godine, rashodi se penju na 126,8 milijardi, a manjak raste na 16,3 milijardi.

 

 

 

Proračun za 2014. predviđa prihode od 117 milijardi kuna, te rashode od 130 milijardi, no to nije konačna brojka jer je u planu rebalans proračuna. Kako se Hrvatska nalazi u proceduri za smanjenje prekomjernog deficita, Europskoj komisiji predložene su konkretne mjere za smanjenje istog.

 

Tako se ove godine rashodi proračuna planiraju smanjiti rezanjem subvencija, uglavnom brodogradilištima i HBOR-u. Planiraju se uštede na troškovima održavanja, naknadama za prijevoz, te informatičkim uslugama. Osim toga u dokumentu Europske komisije navode se i uštede u zdravstvenom sektoru, smanjenje javnih ulaganja i uštede na neto plaćama zaposlenika.

 

No, tu se radi samo o deficitu, dok se za javni dug i dalje predviđa rast, koji bi prema nekim procjenama, u iduće dvije godine mogao porasti za 20 milijardi kuna.