PODACI o rastu indeksa potrošačkih cijena u SAD-u ne pokazuju signale skorog smirivanja inflacije. U studenome su cijene porasle za 0.8% u odnosu na mjesec prije i 6.8% u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najveći rast cijena od 1982.

Rasle su cijene svih dobara koja ulaze u indeks potrošačkih cijena.

Poskupljuje hrana, energija, gorivo...

Rast cijena hrane iznosi 6.1% u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najveći rast od 2008. Energija je u zadnjih 12 mjeseci poskupjela 33.3%, a rast cijene automobilskog goriva od 58.1% je najveći od travnja 1980. i Druge naftne krize.

Cijene ostalih roba osim energije i hrane su porasle 0.9% na mjesečnoj i 9.1% na godišnjoj razini. Nova vozila su poskupjela 11.1%, a rabljena vozila 31.4%. Stanovanje je poskupjelo 3.8%, a zdravstvena skrb 2.1%.

Ukupni mjesečni rast indeksa potrošačkih cijena od 0.8% i godišnji od 6.8% je u skladu s očekivanjima analitičara. Izgleda da su burze već ugradile inflaciju u svoje prognoze pa nije bilo negativne reakcije cijena dionica.

Inflacija se mjeri indeksom potrošačkih cijena (CPU), koji mjeri prosječnu potrošnju kućanstava na kupnju dobara i usluga te s obzirom na to koliko određena roba/usluga sudjeluje u ukupnim troškovima kućanstva prilagođava ukupni indeks. Primjerice ako potrošnja na gorivo iznosi 4% ukupnog mjesečnog troška prosječnog kućanstva u SAD-u onda će troškovi goriva sudjelovati u ukupnom indeksu 4%. 

Rast kroz godinu

Znakovi inflacije su se pojavili već početkom godine kako se gospodarstvo počelo postepeno oporavljati od covid-19 krize. Do travnja je godišnja inflacija porasla na 4.2%, a tijekom ljeta se zadržala na oko 5.4%.

U listopadu je bila iznad 6%, a kako se godina primiče kraju, sve je izglednija inflacija na razini godine od 7%, koliko nije iznosila od kraja 70-ih i Druge naftne krize. Da bi se suzbila tadašnja inflacija, bile su potrebne restriktivne monetarne politike tadašnjeg šefa FED-a (središnje banke SAD-a) Paula Volckera.

Inflacija u Europi i Latinskoj Americi

Rastuća inflacija nije samo problem SAD-a.U Njemačkoj je narasla s 4.5% godišnje, koliko je iznosila u desetom mjesecu, na 5.2% godišnje u studenome, što je rekordna razina od 1992. Statistički ured Ujedinjenog Kraljevstva još nije objavio podatke za studeni, ali inflacija u listopadu iznosi 3.8% na godišnjoj razini.

Bank of England, centralna banka UK-a, prije nekoliko dana je upozorila da bi inflacija u narednim mjesecima mogla prijeći razinu od 5%. Francuska bilježi trinaestogodišnji maksimum inflacije od 3.4%, a i u Italiji je ubrzala s 3% u listopadu na 3.8% u studenome.

Ukratko, inflacija u SAD-u i EU ubrzava. Ništa nije bolje ni u Latinskoj Americi; Meksiko 7.37% godišnje, Brazil 10.74% (osamnaestogodišnji maksimum). Argentina je zemlja slučaj pa njenu inflaciju od 52.1% ne treba smatrati dijelom svjetskog trenda, nego više dijelom nacionalne tradicije.

Krive prognoze FED-a i ECB-ja

Iako ECB i FED mjesecima uvjeravaju da je inflacija prolazna, sve je manje razloga za vjerovati u to. Istinabog, u ECB-ju su prestali koristi izraz "prijelazna" i zamijenili ga s "uglavnom prijelazna" ali to nije dovoljan indikator toga da su shvatili problem inflacije jako ozbiljno, a on to jest. Šef američkog FED-a Jerome Powell je pak krajem studenoga javno priznao da je FED bio u krivu po pitanju inflacije te da bi je trebalo prestati opisivati kao "prijelaznu". Najnoviji podaci o intenziviranju rasta inflacije to potvrđuju.

Čelnik FED-a Jerome Powell je inače na toj funkciji još od 2012. Tada ga je nominirao za tu funkciju Barack Obama. Ni Donald Trump ga nije htio maknuti, a u studenom ove godine ga je na toj poziciji potvrdio i Biden. U zadnjem saslušanju ispred Odbora za Bankarstvo u američkom Senatu je jasno dao do znanja kako "...FED neće sjediti prekriženih ruku i dopustiti da inflacija nastavi rasti u nedogled". U istom govoru je jasno priznao kako je FED krivo procijenio koliko će visoka inflacija trajati i da bi se prema novim prognozama trebala nastaviti kroz 2022.

Inflacija nije prolazna

Glavno opravdanje svih koji su tvrdili da je inflacija prolazni fenomen koji će se smiriti do početka 2022. je argument kako je primarno potaknuta naglim rastom cijene energenata kao nafte i plina. Kako je u studenome cijena nafte od početka mjeseca padala, a mjesečna inflacija u SAD-u ipak iznosila 0.8%, onda je taj argument sve slabiji. Podaci za inflaciju u prosincu će definitivno pokazati koliko je taj argument istinit.

Powell smatra da je problem u tome što FED (i ostale središnje banke) nije podcijenio probleme sa strane ponude; točnije kaos u međunarodnim lancima nabave, rast cijene kontejnera i troškova prijevoza, zakrčenost luka i sl. Naime, indeks kontejnerskog prometa je krajem 2019. bio ispod 2000 dolara da bi od kraja 2020. naglo počeo rasti i 2021. dosegao cijene iznad 10.000 dolara. Signal da se situacija u kontejnerskom prometu normalizira je došao u rujnu kada cijena pada ispod 10.000 dolara, no to nije smanjilo rast stope inflacije.

Je li Biden pogoršao inflaciju?

Jedno od razilaženja oko teme inflacije je i utjecaj covid-19 stimulansa Bidenove administracije s početka godine vrijednosti 1.9 bilijuna dolara. Build Back Better inicijativa i plan državnih investicija je nedavno odobren u Predstavničkom domu Kongresa, u kojem demokrati drže većinu. Još mora biti izglasan u Senatu, gdje većinu drže republikanci, a ako bude ikakvih izmjena na zahtjev republikanaca, što je vrlo vjerojatno, vraća se ponovo na izglasavanje Kongresu. Republikanci tvrde da će Build Back Better, vrijedan 1.75 bilijuna dolara, pogoršati prognoziranu ionako visoku inflaciju u 2022., a krive covid-19 stimulans od početka godine za pogoršavanje inflacije 2021.

Ne može se za sve okriviti isključivo Bidenova administracija. Sjeme inflacije je trebalo biti zasađeno prije nego što je ona počela rasti u četvrtom mjesecu 2021. FED je početkom ožujka te godine u dva navrata srezao referentne kamatne stope i obavljao druge operacije monetarne ekspanzije kao što je kvantitativno popuštanje (kupnja financijskih instrumenata privatnih kompanija kao što su korporativne obveznice). Započeo je nekoliko programa posuđivanja sredstava bankama kako bi lakše kreditirale mala i srednja poduzeća, posuđivao vlastima na lokalnoj razini (malim gradovima i okruzima) itd. Jako ekspanzivna monetarna politika. 

Fiskalna politika nije zaostajala u svojoj ekspanzivnosti. Prvi stimulans je uveden već 6.3.2021, a iznosio je sitnih 8.3 milijarde dolara, uglavnom za financiranje istraživanja virusa i pomoć lokalnim vlastima u borbi protiv pandemije. 18. istog mjeseca se uvodi drugi paket stimulansa u kojem je bio, među ostalim, 1 bilijun dolara lokalnim vlastima za pomoć nezaposlenima. Već za devet dana stiže i treći stimulans, od 2.3 bilijuna dolara za razne svrhe (od lokalnih vlasti, kompanija, fakulteta do radnika - svi su dobili dio) i to je bio famozni stimulans kada je svaka osoba u SAD-u dobila 1200 dolara plus 500 dolara po djetetu. Tijekom 2020. je uveden i moratorij na studentske kredite, odgodile su se naplate poreza iz plaće i povećala financijska plaćanja nezaposlenima. 

Biden je samo gradio na čvrstim temeljima. 

Inflacija će postati glavna medijska i politička tema

Jedno je sigurno; političari se neće obračunati s inflacijom dok ona ne prestane biti isključivo gospodarski, nego postane i politički problem. To znači kada ljudi shvate da moraju plaćati sve više za kupnju, a da im plaće ne prate ta poskupljenja, da će i inflacija postati glavna medijska i politička tema.

To se možda već i događa u SAD-u pa Bidenovu administraciju podržava tek od 36 do 44% anketiranih. Trumpov prosjek za vrijeme trajanja mandata bio je 41%. S rastom inflacije će se topiti i Bidenova podrška.

Inflacija u Hrvatskoj

Inflacija se lako može preliti i u Hrvatsku. Već je došla u EU, a puno država bilježi inflaciju oko ili iznad 5%. Ako se trend nastavi, samo je pitanje vremena kada ćemo gledati takve brojke.

U listopadu je inflacija na godišnjoj razini u Hrvatskoj iznosila 3.8% i bila za 0.5 postotnih bodova veća nego u rujnu, što znači da ubrzava. Gospodarstva SAD-a i EU su usko povezana i teško je zamisliti da se inflacija ne seli između njih, a Hrvatska je gospodarski usko povezana s EU pa ne može izbjegavati ekonomska kretanja u njoj.

Dobra vijest je da su referentne kamatne stope centralnih banaka na povijesno niskim razinama i monetarne vlasti imaju puno prostora za suzbijanje inflacije, ali pod cijenu gospodarskog rasta.