Foto: Index/FaH

NAJVEĆI luzer u igri oko Agrokora mogao bi ispasti Sberbank, koji se u posljednjem trenutku ukrcao u Todorićev vlak koji juri prema provaliji.

Agrokor su godinama financirali zapadni ulagači, koji su zbog Todorićevog, kako sada svi vide, upitnog poslovanja, skupo naplaćivali novac. Plaćao im je kamate od oko 10 posto, a oni su zauzvrat okretali glavu od činjenice da njegov model rada - širenje posla pogonjeno kreditima na siromašnim tržištima - dugoročno nije održiv.

Zapadnjaci su se izmaknuli u posljednji trenutak, a u vlak su uskočili Rusi - najveća ruska banka Sberbank.

Inovativna rješenja iz Moskve

Rusi su u posao s Todorićem ušli prije tri godine, u ožujku 2014. Sberbank je 2012. preuzeo propali Volksbank i tako ušao na europsko tržište. Kreditiranje Agrokora bio im je jedan od prvih većih poslova korporativnog financiranja.

Sberbank Europe (bivši Volksbank) dao je Todoriću 100 milijuna eura, dok je centrala u Moskvi osigurala 500 milijuna eura. Prema neslužbenim informacijama, uvjeti su bili znatno povoljniji od onog što je Todorić mogao dobiti na tržištu te je kamata bila oko pet posto.

"Ova transakcija, koja je jedna od najvećih dosadašnjih korporativnih transakcija za Sberbank Europe, pokazuje našu namjeru da pružamo inovativna rješenja u financiranju naših korporativnih klijenata", rekao je tada Herman Gref, direktor Sberbank grupe.

Agrokor je odmah nakon toga zatvorio dug po obveznicama od 550 milijuna eura i kamatom od 10 posto.

Rusi su očito u Todoriću prepoznali potencijal, pa su mu prošle godine u svibnju dali još 350 milijuna eura. Ni to im nije bilo dosta, pa su u ožujku ove godine, kad je kriza u Agrokoru već eskalirala, u tu kompaniju ubacili još 100 milijuna eura.

Tko izgubi dobitak, dobije gubitak

Direktor Sberbanka krajem travnja je izjavio da bi ta banka mogla napraviti rezervacije za 50 posto Agrokorovog duga, što znači da se pripremaju za otpis pola iznosa koji su dali Todoriću.
Nekoliko dana kasnije, Maksim Poletaev, potpredsjednik Sberbanka, izjavio je da razmatraju i prodaju Agrokorovog duga na međunarodnim tržištima. U svakom slučaju, Rusi su u samo tri godine suradnje s Todorićem uspjeli izgubiti najmanje pola milijarde eura.

Koliki će iznos na kraju uspjeti dobiti, ovisit će prvenstveno o stvarnom stanju Agrokorovih dugova. Prema preliminarnim podacima koje su jučer objavili iz te kompanije, dugovi iznose oko 40 milijardi kuna, no još je potrebno utvrditi je li imovina ispravno vrednovana u izvješćima i koliko će u ovoj situaciji Agrokorove kompanije vrijediti na tržištu.

Prema najavama izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, dugovi se neće pretvarati u vlasničke udjele Agrokora d.d, što je bila jedna od mogućnosti, već će se ići na prodaju dijelova sustava, kako bi se namirili vjerovnici.