Saboru predano više od 530 tisuća potpisa protiv monetizacije autocesta
Foto: FAH
PREDSTAVNICI inicijative Ne damo naše autoceste predali su predsjedniku Hrvatskoga sabora Josipu Leki više od 530 tisuća prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma protiv davanja hrvatskih autocesta u koncesiju.
"Prikupili smo 530.853 potpisa kojima građani hrvatske poručuju vladi da nisu spremni na još jednu pljačku, na drugu privatizacijsku pljačku", kazao je jedan od članova inicijative Teodor Celakovski.
"Imamo dovoljno potpisa i poručit ćemo gospodinu Leki da onaj rok koji je nama zakonom dan od 15 dana za prikupljanje potpisa mi njima taj isti rok dajemo za provjeru potpisa, jer provjera potpisa se vrši u puno humanijim uvjetima, a mi smo se potrudili da im ta provjera bude što lakša jer smo temeljito očistili i pregledali po nekoliko puta svaku knjigu i svaki potpis", kazao je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić uoči predaje potpisa.
Dodao je kako trideseta tisuća potpisa nisu bili ispravni te su prilikom 'pročešljavanja' eliminirani.
Stanić ponavlja i zahtjev da se referendum održi na dan predsjedničkih izbora, jer tvrdi, svjesni su da je država u teškoj situaciji te ne žele stvarati dodatni trošak.
"Procedura će ići kao i dosada. Mi smo neke standarde utvrdili već dosada, ovo je mislim četvrti ili peti zahtjev za raspisivanje državnog referenduma i toga ćemo se držati", izjavio je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.
Leko: "Demokracija ima svoju vrijednost, ona se nekada mora platiti"
Upitan o zahtjevu o istovremenom održavanju predsjedničkih izbora i referenduma Leko je uzvratio: "Nemojmo prejudicirati stvari, pustimo da tijela dobiju djelokrug, razmotre situaciju, donesu odluke i onda ćemo govoriti što je što. Demokracija ima svoju vrijednost, ona se nekada mora platiti, prema tome, pustit ćemo da tijela odrade ono što je u njihovom djelokrugu i nadležnosti".
Na pitanje koja je alternativa monetizaciji Stanić je novinarima odgovorio kako monetizacija ima više alternativa. "Refinanciranje dugova ili rješavanje dijela duga obveznicama. Svjesni smo da kompletan dug vjerojatno ne bi mogli pokriti prodajom obveznica ali jedna dobra kombinacija bila bi idelana, jer bi na taj način kroz obveznice mogli sudjelovati građani sa svojim sredstvima, sav zarađeni novac iz obveznica ostao bi u Hrvatskoj, a tako bi i mirovinski fondovi mogli daleko više uložiti", rekao je Stanić.
Priča kako ćemo spašavati mirovinske fondove kroz koncesiju zapravo je, tvrdi, smokvin list i jedna velika obmana i prevara građana. "Ukoliko želimo veće mirovine upravo su obveznice te koje će ih povećati i nitko ne brani mirovinskim fondovima da uloži u obveznice", drži Stanić.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati