Razgovarao: Petar Vidov
Foto: Goran Perešin / Index

JOHANNES ZÜLL od rujna prošle godine predsjednik je Uprave RTL Televizije. Hrvatski ogranak ove međunarodne kompanije Züll je preuzeo nakon njegovog petog rođendana, kad je RTL u Hrvatskoj već postao prepoznatljiv brend. I ne krije da je zadovoljan i ponosan mjestom koje je RTL Televizija zauzela na hrvatskom tržištu.

"Cijeli dan i u udarnom terminu smo tržišni lider među ciljanom skupinom, a posebno smo ponosni na prošlogodišnje rezultate. U 2009. imali smo tržišni udio od 26,2 posto, u usporedbi s 23,6 posto koliko je imao HRT1, odnosno 22,8 posto koliko je imala Nova TV. A za vrijeme udarnog termina udio nam se zna popeti i do 28 posto", prepričava Züll rezultate svoje tvrtke. No, čelnici komercijalnih televizija u Hrvatskoj ipak imaju puno razloga za nezadovoljstvo.

Situacija na tržištu, tumači nam Züll, daleko je od poštene. Hrvatska Vlada gotovo sasvim otvoreno favorizira HRT naspram komercijalnih televizija koje, smatra šef RTL-ove Uprave, ne dobivaju poštenu šansu za napredak i razvoj. Kap koja je prelila čašu i koja bi mogla sasvim pokopati komercijalne televizije na hrvatskom tržištu vezana je uz proces digitalizacije koji Hrvatska, prilično nerealno, planira okončati do kraja 2010. godine.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici 23. prosinca 2009. u sklopu Strategije prelaska s analognog na digitalno emitiranje unilateralno je promijenila odluku staru dvije godine i sada odlučila da će prvi digitalni multipleks (MUX-A) u potpunosti biti namijenjen HRT-u, dok će komercijalne televizije biti smještene u MUX-B. Neki će reći kako se radi o dobroj odluci zbog koje građani neće zanemariti drugi digitalni multipleks, što bi možda napravili da su pronašli sva četiri nacionalna kanala na multipleksu A, ali za Zülla ova je odluka i više nego dvojbena jer dovodi komercijalne televizije u neravnopravan položaj.

"Nismo sretni niti sa samom odlukom, niti s procesom njenog donošenja. Položaj postaje u rasporedu kanala jako je bitan, a pozicioniranje na MUX-A ili MUX-B u tome igra ključnu ulogu. Kanali koji su na prvom mjestu su na multipleksu A, isto kao što sada svi znaju raspored kanala; prvi je HRT1 pa HRT2, onda ide RTL pa Nova TV. Uostalom, MUX-A ima bolju pokrivenost i dopire do više ljudi nego MUX-B. Neki kažu kako su oba multipleksa jednako dobra. Ali ako je to slučaj, zašto javna televizija nije smještena na MUX-B?", pita se Züll.

Ono što najviše "bode oči" jest da je odluka donesena preko noći, bez da su se komercijalne televizije uopće konzultirale i unatoč činjenici da su imali pismenu garanciju kako će biti svrstani u prvi multipleks kad se budu dijelili digitalni kanali. "Zašto nas nitko ništa nije pitao? Strategija prema komercijalnim televizijama iz nekog razloga se promijenila i očito je da nas hrvatska Vlada ne tretira pošteno u odnosu na javnu televiziju. Uopće ne znam što je razlog takvog zapostavljanja, jer ova odluka iz makroekonomske perspektive nema smisla. Samo se zaustavlja razvoj tržišta", kaže Züll.

Jednako upitan je zapravo i sam proces digitalizacije, odnosno njegovo požurivanje?

"Ja jesam pobornik digitalizacije, ali nije mi jasna brzina kojom se ona pokušava provesti. Samo 29 posto kućanstava su sposobna za primanje digitalnog signala, svi ostali ovise o analognom signalu. No, cilj je i dalje isključiti sve analogne signale do kraja 2010. godine. Mislim da je to nerealno, čak i da se rok produži za još godinu dana, to bi bio svjetski rekord. Nema smisla na brzinu forsirati potpunu digitalizaciju, osim ako se analogni kanali ne žele osloboditi kako bi se dao tender telekomunikacijskoj industriji ili nešto slično".

Vaš je dakle stav da Vlada otvoreno favorizira državnu televiziju naspram komercijalnih televizija? 

"Razlog za ovakvu nepoštenu odluku mora postojati. Ja ne vidim koji bi to razlog mogao biti osim favoriziranja državne televizije. Hrvatski građani već sada po glavi stanovnika imaju najveća davanja za javnu televiziju u Europi. Prema nekim računicama, svaki građanin Hrvatske troši 1,1 posto svoje mjesečne zarade na tv pretplatu. U europskim se zemljama taj postotak kreće između 0,3 i 0,6 posto. A kad HRT dobije i tri nova kanala, ta će brojka samo rasti. Nitko me ne može uvjeriti da će im sadašnja sredstva biti dovoljna kada  budu imali čak pet kanala. Na kraju bi se brojka mogla popeti i do dva posto. Dakle ljudi će trošiti sve više na televiziju koju gleda sve manje gledatelja".

Govorite o tri nova HRT-ova kanala kao da je to već sad sigurna stvar?

"Ovo je zasad samo glasina, ali osnove postoje. Vrlo je zanimljivo da je Vlada odlučila MUX-A dati isključivo HRT-u, a istovremeno je eHrvatska odlučila da će na svakom multipleksu biti pet kanala. Zaključak je logičan, ima još tri neispunjena prostora. Hrvatska će tako postati jedina relevantna zemlja u Europi, možda i u svijetu, koja će na digitalnom prostoru imati 50 posto javnih i 50 posto komercijalnih kanala".

Smatrate, dakle, da vam nije omogućena poštena tržišna utakmica?

"Ne izgleda baš kao poštena konkurencija. Naravno, najprije se treba promijeniti Zakon o HRT-u, ali zasad izgleda da će se to dogoditi i da će HRT dobiti tri dodatna kanala. U tom slučaju povećava se konkurencija - za gledatelje, za sadržaj, za oglase... Javna televizija kupuje sadržaje na istim mjestima kao i komercijalna. Osim lokalnih sadržaja, tu je holivudska produkcija, sport... Moramo se s njima natjecati i u kadrovima, ako se proširi javna televizija trebati će im više ljudi, novinara, kamermana... Sve to košta. I najbitnije, stvara se nova konkurencija na tržištu oglašavanja. U tom je pogledu situacija već sada nepoštena jer HRT ima dva kanala na kojima može imati 9 minuta reklama po satu, dok RTL Televizija i Nova TV mogu imati 12 minuta po satu. HRT dakle u sat vremena može emitirati 18 minuta reklama na svoja dva kanala".

Ali i sami ste rekli da HRT-u gledanost pada dok komercijalnim televizijama raste. Nije li logično da oglašivači dolaze tamo gdje je veća publika?

"To je točno i gledanost je svakako bitna za formiranje cijena i za odluke oglašivača. Ali ako HRT dobije još tri nova kanala, stvara se dodatna fragmentacija jer će te kanale sigurno neko gledati. Dakle naš udio u gledanosti mora pasti. Uostalom, oglašivačko tržište u Hrvatskoj ionako je premalo, tako da se stvara ogroman pritisak i teško ćemo se moći održati na tržištu. I to se ne održava samo na konkurentske televizije, jednako pate i radio, internet i tisak. Računica je jednostavna - ako HRT nastavi imati današnji prostor za oglašivače, može ga ponuditi po još nižim cijenama i zbog toga se ostali mediji ne mogu normalno razvijati".

Vi zapravo optužujete HRT da generira krizu medija u kojoj se danas nalazimo?

"Kriza medija je globalna pojava, prisutna je u cijelom svijetu. Ali na određeni način to je ipak točno. Ništa se ne radi kako bi se ograničilo djelovanje javne televizije i to samo pogoršava krizu. U nekim drugim zemljama, poput Španjolske i Francuske, državne televizije morale su prestati s oglašavanjem. Generalno, u drugim se zemljama točno zna koje su djelatnosti javne televizije, ali u Hrvatskoj to još nije definirano".

Zašto Vlada toliko favorizira HRT naspram komercijalnih televizija? Mislite li da bi razlozi mogli biti politički s obzirom da je na javnu televiziju lakše utjecati?

"Ne vjerujem. Svi smo pratili ove skandale na HRT-u zadnjih par mjeseci, gdje je urednički tim optužen za pristranost. To je najbolje pokazalo kako prevelika bliskost medija Vladi ili nekoj stranci može biti problem. Dugoročno gledano, najviše se isplati biti nezavisan i tretirati svih jednako, kao što rade RTL Televizija i Nova TV. Slobodno i nezavisno novinarstvo jedna je od najvrjednijih roba razvijene demokracije".

Koje bi prema vašem mišljenju onda bilo prikladno rješenje ovog problema?

"Ja sam veliki pobornik takozvanog 'dvojnog sustava'. Javna televizija je bitna i mora igrati veliku ulogu na svakom razvijenom televizijskom tržištu. Ali treba se znati koje usluge javna televizija pruža i na njih se fokusirati. A to sigurno nisu sapunice, niti komercijalni sadržaj bilo koje vrste, a trebao bi postojati limit i na sportsku produkciju.

Također, mislim da bi komercijalne televizije trebale imati šansu za daljnji razvoj. Sve se to treba zakonski regulirati. Pa kampanja za predsjedničke izbore najbolje je pokazala koliko komercijalne televizije kvalitetno mogu pratiti vijesti i igrati važnu ulogu u prenošenju poruka koje po samoj svojoj prirodi nisu komercijalni sadržaj. RTL-ov Duel bio je najgledanije sučeljavanje u zemlji, s više od milijun gledatelja. Nova TV je u kampanji također obavila odličan posao. Dok je HRT bio na meti brojnih kritika".

Najveći skandal HRT-a vjerojatno je bilo "posuđivanje" izlaznih anketa koje su napravljene za komercijalne televizije i to se ponovilo u oba izborna kruga. Koji će biti epilog te priče?

"To je tema koju jako dobro poznajem i mislim da je to bilo vrlo neprofesionalno, neprihvatljivo i neetično od strane HRT-a. Mi smo već poduzeli pravne korake i uvjereni smo da će rezultat biti ispravan. No, s HRT-a imam signale da sada glavne i odgovorne osobe u ovom slučaju dijele naš stav. Vjerujem da do toga nikada ne bi došlo, samo da je top menadžment javne kuće bio pravodobno upućen u cijelu priču".

Spomenuli ste kako treba regulirati sadržaj koji bi HRT smio emitirati. Ali ako im se oduzmu svi komercijalni sadržaji i dobar dio sporta, što im uopće ostaje?

"Vjerujem da im ostaje puno, što se uostalom vidi i na primjeru drugih zemalja. Mnoge javne televizije u Europi imaju relevantne zabavne emisije - o glazbi, slavnim osobama ili nekakav 'talent show'. Ostaju naravno i bilo kakvi 'fikcionalni' sadržaji pa domaći film, kojeg također treba promovirati. Ne kažem da bi sasvim trebalo isključiti proizvode iz Hollywooda, ali ne vidim zašto bi npr. proizvode iz holivudske arhive ili utakmicu Real Madrida i Barcelone baš morali gledati na HRT-u? Slažem se da bi javna televizija trebala emitirati utakmice nogometne ili rukometne reprezentacije, i muške i ženske. Ali ne vidim zbog čega mora dobiti Ligu prvaka ili Formulu 1".

Ali i vi imate opciju kupnje tih proizvoda?

"I da i ne. Teoretski ih možemo kupiti, ali ako nam je broj gledatelja ograničen brojem kanala, ako smo ograničeni konkurencijom koja ima 50 posto više prostora za oglašavanje onda je jasno da imamo i financijske limite. Mi nemamo tu opciju da odemo kod Vlade i zatražimo veće poreze ili više sredstava. Mi moramo živjeti od onoga što imamo. Vjerujem da mnogi hrvatski građani misle kako dio njihove mjesečne televizijske pretplate ide RTL-u i Novoj TV, ali mi od toga ne dobivamo ništa, moramo živjeti od reklama. HRT, s druge strane, financira država i imaju tri puta više sredstava od nas".

Neće li se to regulirati ulaskom u Europsku uniju? Govorilo se kako će tv pretplata tada biti ukinuta?

"Ne, građani će i dalje plaćati pretplatu, a ja vjerujem da će se pretplata s uvođenjem novih kanala i povećati. I u ostalim europskim zemljama javne se televizije u mnogim slučajevima financiraju nekom vrstom mjesečne pretplate. BBC se, recimo, financira iz poreza. Puno ovisi o efikasnosti prikupljanja sredstava. U Njemačkoj se to radi dosta loše jer postoji agencija koja je zadužena za prikupljanje te pretplate pa se mnogo novca usput gubi".

Ali u tim zemljama javne televizije nemaju reklame? Ili imaju?

"Postoje jasni limiti. BBC, koji je svima primjer javne televizije, uopće nema reklame. Nema ih ni u Francuskoj i Španjolskoj. U Njemačkoj pak, dva najjača programa mogu imati oglašivače, ali su ograničeni na oglašavanje unutar tri sata dnevno".

Znači li to da je Hrvatska zemlja na kojoj nema slobodnog tržišta? Kakva je to poruka za strane investitore koji razmišljaju o ulaganju u Hrvatsku?

"Mislim da su naši dioničari, a isto tako i dioničari Nove TV, uložili u Hrvatsku s pretpostavkom da ćemo dobiti šansu pošteno se natjecati na tržištu i dodatno se razvijati. To je sada ugroženo i naravno da se šalje loš signal. Još prije dvije godine je rečeno da ćemo u digitalnom prostoru zadržati svoj položaj i dobiti priliku za razvoj novih kanala. A sada ispada da, čak i ako mi dobijemo još jedan novi kanal, konkurencija će dobiti tri. Dosad je bilo jedan protiv dva, sad će biti dva protiv pet, znači li to da će za deset godina biti tri protiv deset? Pa sve dok ne ostane samo državna televizija?"

Mislite li da bi RTL s današnjim informacijama i saznanjem kakva je situacija na tržištu ponovo odlučio širiti se na Hrvatsku?

"Vjerujem da su dioničari i dalje zadovoljni i vjeruju kako se u Hrvatskoj može voditi uspješan posao. Mi vjerujemo Vladi i nadamo se kako se ova teška situacija može riješiti na dobrobit Hrvatske i tržišta".