FOTO: Index

ZA INDEX će od ponedjeljka 13. studenoga kolumne početi pisati čak šest vrhunskih hrvatskih znanstvenika.

Svi oni ostvarili su značajne uspjehe u Hrvatskoj i u svijetu. Aktivni su u znanstvenim istraživanjima koja su nagrađivana i objavljivana u uglednim svjetskim časopisima, radili su i rade na ponajboljim domaćim i svjetskim institucijama i projektima, a također su vrlo aktivni u popularizaciji znanosti i formiranju znanstvenih politika. Često su konstruktivni kritičari znanstveno-obrazovnog sustava, a u više navrata svi su bili sugovornici Indexa.

U redovnim tjednim kolumnama oni će na Indexu na popularan, zanimljiv pa i zabavan način predstavljati svoje osvrte na aktualne i trajne teme u svojim područjima, ali i u znanosti uopće.

O njima mnogo govore već i skraćene, a ipak izuzetno bogate biografije koje smo pripremili za ovaj najavni tekst. One su ovdje predstavljene redom kao na naslovnoj fotografiji.

Doktorica medicine Livia Puljak izvanredna je profesorica Medicinskog fakulteta u Splitu. Istraživanja radi u okviru splitskog Laboratorija za istraživanje boli i Hrvatskog Cochranea. Glavna područja interesa su joj bol, medicina utemeljena na dokazima i znanstvena metodologija. Objavila je više od 100 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, mentorirala više od 30 obranjenih disertacija i osnovala Hrvatski Cochrane, ogranak svjetske neovisne organizacije posvećene promociji medicine utemeljene na dokazima.

U rujnu je u Cape Townu dobila nagradu Chris Silagy Prize koja se dodjeljuje osobama koje su napravile izniman doprinos radu Cochranea. Neopisivo je nervira što su građani potpuno nezaštićeni od šarlatana koji tvrde da brzo i učinkovito liječe sve moguće bolesti i nevolje koje čovjeka mogu zadesiti. Stoga je prevela knjigu Gdje su dokazi? koju možete besplatno pročitati na internetu. Urednica je portala Dokazi u medicini. Kaže da se planinarenjem bori protiv radoholičarstva.

Filozof Pavel Gregorić magistrirao je i doktorirao filozofiju na Oxfordu, bio je profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i na Hrvatskim studijima, a sada je znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Usavršavao se u Budimpešti, Berlinu i Berkeleyu, a trenutačno je gostujući istraživač na Sveučilištu u Göteborgu. Objavio je dvije autorske knjige, ''Aristotle on the Common Sense'' (Oxford University Press, 2007.) i ''Horizonti ateizma'' (In.Tri, 2017.), pet uredničkih knjiga, dvadesetak znanstvenih članaka u vodećim inozemnim časopisima i dvadesetak stručnih radova u inozemnim i domaćim časopisima.

Bavi se antičkom i ranom novovjekovnom filozofijom, filozofijom uma, filozofijom religije te poviješću i filozofijom znanosti. Jedan je od najcitiranijih hrvatskih filozofa u svijetu, istaknuti je kritičar domaćeg sustava znanosti i visokog obrazovanja, javno brani ateizam i sekularizam, cijeni prirodne znanosti i zagovara njihovo povezivanje s humanistikom.

Doktor medicine Janoš Terzić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu u Splitu. Radio je na University of Connecticut Health Center i University of California San Diego, a usavršavao se na institutima Max Planck u Göttingenu i Tübingenu, te na Ludwigovom institutu u Uppsali i na Imperial Collegeu u Londonu. Objavio je 42 znanstvena rada koji su u WoS-u citirani preko 3900 puta.

Jedan je od ključnih autora na radu koji proučava ulogu upale u razvoju raka debelog crijeva, a koji je posljednjih devet godina svake godine citiran preko 100 puta. Dobitnik je više domaćih nagrada te nekoliko EMBO-ovih i jedne Fulbrightove stipendije. Bavio se genetskim istraživanjima i proučavanjima unutarstaničnog signaliziranja, a danas istražuje razvoj raka mokraćnog mjehura i jetre.

Molekularni biolog Kristian Vlahoviček redoviti je profesor u trajnom zvanju na PMF-u u Zagrebu, gdje je uveo bioinformatiku i računalnu biologiju. Pod njegovim mentorstvom diplomiralo je preko 20 studenata koji su svoje obrazovanje nastavili na najprestižnijim svjetskim i domaćim institucijama, od Ruđera preko Cambridgea do ETH-a. Objavio je više od 45 znanstvenih radova u vodećim znanstvenim časopisima, među kojima su i Cell i Nature, a koji su citirani preko 2100 puta. 2006. postao je prvi hrvatski dobitnik prestižne potpore za uspostavu laboratorija koju dodjeljuju Europska organizacija za molekularnu biologiju (EMBO) i Nacionalna zaklada za znanost i visoko obrazovanje RH.

Voditelj je brojnih domaćih i međunarodnih projekata uključujući i one Europske komisije. Dobitnik je brojnih nagrada, a također je recenzent i član uredništva u više svjetskih znanstvenih časopisa. Od 2008. do 2012. bio je pročelnik Biološkog odsjeka na PMF-u. Glasni je zagovornik reforme sustava znanosti i upravljanja kroz politike zasnovane na činjenicama.

Fizičar Ivica Puljak redoviti je profesor fizike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu. Fiziku elementarnih čestica doktorirao je na sveučilištu Pierre i Marie Curie u Parizu. Vodio je grupu od više od 100 svjetskih znanstvenika koji su radili na otkriću Higgsova bozona kroz njegov raspad u dva Z bozona. Bio je pridruženi znanstvenik na CERN-u i gostujući profesor na Ecole polytechnique, gdje je predavao fiziku Higgsovog bozona. Član je kolaboracija MAGIC i CTA koje upravljaju teleskopima za astročestičnu fiziku i grade nove.

Trenutačno predaje na međunarodnim školama, član je odbora HEPP Europskog fizikalnog društva, član Programskog odbora za znanstvenu infrastrukturu za Obzor 2020 pri Europskoj komisiji, predsjednik savjetodavnog odbora CERN-ove škole znanstvenog računanja i član Nadzornog odbora Kluba mladih Split. Objavio je više od 700 znanstvenih radova, organizirao više od 50 međunarodnih konferencija, radionica i škola, te organizirao ili izveo više od 300 aktivnosti na popularizaciji i promociji znanosti, od predavanja u vrtićima, do manifestacija poput Festivala znanosti. Dobitnik je brojnih domaćih i svjetskih nagrada.

Fizičar Dario Hrupec docent je na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Osijeku. Fiziku je doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Radio je na FER-u i IRB-u u Zagrebu. Bavi se visokoenergijskom gama-astronomijom. Član je međunarodne kolaboracije MAGIC, čiji su Čerenkovljevi teleskopi smješteni na kanarskom otoku La Palmi, i međunarodne kolaboracije CTA, čiji se teleskopi tek grade na La Palmi i Paranalu.

Bio je urednik za fiziku terminološke baze hrvatskoga strukovnog nazivlja STRUNA, predsjednik Državnog povjerenstva za natjecanje iz astronomije i član Stručne radne skupine za izradu predmetnog kurikuluma za Prirodu. Glavni je urednik časopisa Priroda te voditelj ciklusa znanstveno-popularizacijskih predavanja "Priroda uživo" HPD-a. Dosad je održao stotinjak javnih predavanja, a u časopisima i na portalima objavio stotinjak tekstova. Autor je više srednjoškolskih udžbenika iz fizike te knjiga ''Protiv nadnaravnoga'' (Kruzak, 2016.) i ''Ažurirani svemir'' (In.Tri, 2017.)