SLUŽBENI PODACI U tijeku je masovna migracija radnika u Njemačku, odlaze deseci tisuća Hrvata
Foto: Boris Scitar, Dusko Marusic/Pixsell
PREMA podacima Savezne službe za migraciju i izbjeglice (BAMF), Njemačka masovno privlači useljenike iz istočnih članica Europske unije, čiji se broj od 2010. godine utrostručio. Među njima se sve više povećava i broj useljenika iz Hrvatske, no i dalje ih je najviše iz Poljske.
>>Najistočniji grad u Hrvatskoj izumire, u područnoj školi ostalo samo dvoje djece
>>Suze, očaj i tuga na autobusnim kolodvorima "Iza nas ostaju samo prazne kuće"
>>Roditelji usred godine ispisuju djecu iz škola i vode ih u bolju budućnost
>>SLAVONIJA NA RASPRODAJI Kuće jeftinije od starog auta
U okviru prava na slobodu kretanja radnika u Europskoj uniji, u Njemačku je prošle godine došlo raditi 634 tisuće ljudi iz ostalih članica EU-a, a njih 77 posto dolazi iz istočnoeuropskih članica. Iz Poljske je u 2016. u Njemačku došlo raditi 42 tisuće ljudi i sada ih je sveukupno više od 700 tisuća.
Oko pola milijuna Rumunja također živi i radi u Njemačkoj, a prema podacima BAMF-a Hrvata je 331 tisuća, s time da ih je u 2016. došlo 34 tisuće. Veliki je priljev i ljudi iz Bugarske, iz koje se u Njemačku zbog posla doselilo 262 tisuće ljudi.
Krajem 2012. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 224.971 državljana Republike Hrvatske. Godinu dana poslije, krajem 2013., već je bilo prijavljeno 240.543, a krajem 2014. njih 263.347. Krajem 2015. u Njemačkoj je živjelo 297.895 hrvatskih državljana.
Klaonice, brodogradnja, poljoprivreda i građevinarstvo ne bi funkcionirali bez useljenika
Useljavanje u Njemačku iz zapadnih članica EU-a je mnogo rjeđe, pa tako useljenici sa zapada ne predstavljaju ni svakog desetog među 4,3 milijuna stanovnika drugih država Unije koji sada žive i rade u Njemačkoj. Useljenici iz istočne Europe naročito su važni za funkcioniranje prehrambene industrije, konkretno za rad u klaonicama, brodogradnji, poljoprivredi, građevinarstvu, te u sustavu brige za starije, u kojem je zaposleno oko 400 tisuća istočnih Europljana.
Većina useljenika iz istočne Europe, u koje se ubrajaju i oni iz Hrvatske, su mladi, dobro obrazovani i sposobni integrirati se u njemačko tržište rada. Službene brojke demantiraju i mit o istočnim Europljanima kao onima koji više koriste socijalnu pomoć od Nijemaca: primjerice, tek 4,9 posto useljenika prima socijalnu pomoć u odnosu na 7,3 posto Nijemaca.
Bježe mahom mladi i obrazovani
Državni zavod za statistiku objavio je sredinom srpnja službene podatke o migracijama i iseljavanju za 2016. godinu.
Prema njihovim podacima u Hrvatsku je iz inozemstva doselilo 13.985 osoba, a u inozemstvo je odselilo 36.436 osoba. Najveći broj odselio je u Njemačku - njih 56,1 posto. Slijede BiH (7,7 posto), Austrija (6,1 posto), Irska (5,5 posto) i Srbija (4,4 posto).
Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina - 46,7 posto. U 2016. iz Hrvatske je odselilo 95,6 posto hrvatskih državljana i 4,4 posto stranaca.
Kada ove rezultate za 2016. usporedimo s onima iz 2015., vidimo kako broj onih koji napuštaju zemlju rapidno raste. Iz Hrvatske je u inozemstvo 2015. odselila 29.651 osoba, a od toga su 95,3 posto bili hrvatski državljani, a 4,6 posto stranci.
Treba naglasiti da ovi podaci Državnog zavoda za statistiku nisu potpuni i da je ta brojka u stvarnosti puno veća.
Naime, DZS prikuplja podatke od MUP-a koji registrira samo one koji su prije selidbe u inozemstvo odjavili prebivalište u Hrvatskoj. Tako se stvaran broj iseljenih iz Hrvatske ne zna, međutim evidentno je da je ta brojka daleko veća od ove koju nam prezentira DZS.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati