STIŽE SKANDALOZNI LEX LNG Zbog njega će nam poskupjeti plin, a profitirat će Srbi i Mađari
Foto: Pixsell/Matija Habljak/Nel Pavletic
U PETAK će sabor po hitnom postupku glasati o Zakonu za ukapljeni prirodni plin, koji se popularno naziva Lex LNG. Riječ je o zakonu kojim će se omogućiti postavljanje plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin ispred mjesta Omišalj na otoku Krku.
>> Što je to LNG terminal i hoće li pobiti sve živo u moru oko Krka
30 godina star projekt po hitnom postupku
Projekt je stariji od 30 godina, no zakon se donosi u hitnom postupku nakon samo 14 dana javne rasprave u kojoj su iznesene brojne primjedbe na ekološku prihvatljivost i ekonomsku isplativost. Na većinu primjedaba vlada je odgovorila da je LNG terminal na Krku strateški interes Hrvatske.
No je li to baš tako?
Prvi od razloga koji se navode kada se opravdava izgradnja terminala jest sigurnost opskrbe plinom. Međutim, ni u jednom scenariju Hrvatska opskrba plinom nije ugrožena. Čak i da Rusija prekine isporuku plina na šest mjeseci, Hrvatska ne bi bila ugrožena. Prema dokumentu Europske komisije, kojim se procjenjivala opasnost od ruskog prekida opskrbe plinom, Hrvatska nije među ugroženim zemljama. Problema bi imale Bosna i Hercegovina, Srbija, Mađarska. Ne i Hrvatska.
Nećemo zaraditi
Drugi razlog koji se navodi je da će Hrvatska zaraditi na distribuciji plina trećim zemljama. Nažalost, ni to nije istina. Prema procjeni Atlantskog vijeća, utjecajnog američkog think tanka, hrvatski LNG terminal nikada neće biti isplativ.
"Iz čisto tržišne perspektive, hrvatski terminal je klasični primjer redundantne infrastrukture", stoji u dokumentu Atlantskog vijeća naslovljenom "Hrvatski LNG terminal: Sada ili nikada?". U osnovi to znači da bi terminal na Krku trebao poslužiti samo kao sredstvo pregovora s Rusijom oko cijene plina. Time se već poslužila Slovenija koja je dobila tarife po kojima bi poslovao krčki terminal i s njima otišla Rusima na pregovore. I dobila nižu cijenu. Uz to, prosječna iskoristivost LNG terminala u Europi iznosi 20 posto. Više od 50 posto kapaciteta koriste samo terminali u Kini, Japanu, Koreji i Sjedinjenim Američkim Državama. Pritom valja napomenuti da je predviđeni kapacitet krčkog terminala jednak godišnjim potrebama Hrvatske koje se sada namiruju iz drugih, jeftinijih izvora.
Plaćat ćemo naknadu ako tvrtka ne zaradi dovoljno. A neće!
S obzirom na to da su i sami svjesni kako će uvijek poslovati s gubitkom, u tvrtki LNG Hrvatska unaprijed su se osigurali. Prema prijedlogu zakona, predviđeno je da im se isplaćuje godišnja naknada ako ne ostvare dovoljne količine plina. Tu naknadu platit će potrošači plina u Hrvatskoj. Jer nitko drugi neće. I to samo zato da bi zemlje u okruženju imale alternativu ruskom plinu. Brutalno pojednostavljeno, svako kućanstvo u Hrvatskoj koje troši plin, subvencionirat će cijenu plina u Mađarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Od terminala neće zaraditi ni stanovnici Omišlja. Zakonom kojim se izravno daje koncesija tvrtki LNG Hrvatska na 99 godina predviđeno je da tvrtka plaća samo dvije kune po kvadratu površine i 2 lipe po megavat satu plina. Računica pokazuje da će plaćati samo oko 800 tisuća godišnje, a taj novac trebali bi podijeliti država, Primorsko-goranska županija i Općina Omišalj. Štoviše, u zakonu eksplicitno stoji da je plutajući terminal na Krku samo prva faza projekta koja be bi trebala trajati dulje od deset godina. No koncesija se dodjeljuje na još 89 godina.
Našli 37 godina star tanker
Posljednje informacije kažu da je LNG Hrvatska već pronašla tanker koji bi trebao glumiti trajno usidreni plutajući terminal pred Omišljem. Riječ je o 37 godina starom tankeru Golar Spirit. Brod je prije desetak godina prenamijenjen za ukapljivanje plina. Bio je usidren u Brazilu, gdje je također služio kao terminal, no Petrobras je raskinuo ugovor prije isteka. Osim tog tankera, plutajućeg terminala, tvrtka LNG Hrvatska trebala bi kupiti još jedan manji tanker kojim bi prevozila plin od Omišlja do Rijeke. Naime, u Omišlju ne postoji mogućnost prekrcavanja ukapljenog plina u cisterne koje bi odvozili kamioni ili vlakovi, željeznička veza uopće ne postoji. U Rijeci će, pak, trebati izgraditi manji terminal koji bi plin prihvaćao i redistribuirao.
EU daje novac i istražuje prijevaru
Na koncu, zadnji argument zagovaratelja LNG terminala na Krku je da Europska unija daje novac za njega. I to je točno, daje 100 milijuna eura od predviđenih 400 milijuna koliko bi projekt trebao stajati. Međutim, neslužbeno doznajemo da je OLAF, Europski ured za borbu protiv prijevara, već pokrenuo istragu o trošenju novca na tom projektu. Lako je moguće da EU zatvori ventil i da se Hrvatska s LNG terminalom nastavi nositi sama.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati