Foto: FAH, ec.europa.eu

NE prestaju se voditi polemike oko najavljene prodaje 25 posto dionica HEP-a. Protivnici privatizacije tvrde da stanovnici Hrvatske itekako imaju koristi od toga što je HEP u državnom vlasništvu, a kao jedan od razloga navode jeftiniju struju.

Stoga smo provjerili kolika je cijena struje u Hrvatskoj, a kolika u ostalim članicama Europske Unije i zemljama u regiji.

Posljednje istraživanje Eurostata, statističkog ureda Europske komisije, koje se odnosi na prvu polovicu 2016. pokazuje da je Hrvatska među onim zemljama EU koje plaćaju jeftiniju struju. Točnije - sedma po redu po najnižoj cijeni.

Najjeftinija Bugarska

Kućanstva u Hrvatskoj struju plaćaju 0,13 eura po KWH, dok je cijena za industriju struju 0.09 eura po kWh.

Najjeftiniju struju u EU plaćaju stanovnici Bugarske, gdje je cijena za kućanstva 0.09 eura po kWh. Jeftinije od nas plaćaju je još Rumunjska, Estonija, Litva, Mađarska i Malta.

Ostale članice EU plaćaju skuplju struju. No zato Finska, Švedska i Norveška imaju jeftiniju industrijsku struju. Hrvatska je, kako smo već naveli, plaća 0.09 eura po kWh, a Švedska primjerice 0.06 eura kWh.

Prema izračunu Eurostata, prosječna cijena kilovatsata za kućanstva u Europskoj uniji je 0,2 eura, a najskuplja je u Danskoj (0,3 eura po kWh) zatim slijede Njemačka i Italija.

Što se pak tiče regije - Hrvatska plaća najskuplju struju. Najjeftinija je u Srbiji (0,06 eura po kWh), potom u Makedoniji i BiH koje plaćaju 0,08 eura, te Crnoj Gori (0.09 eura).

"U državnim su tvrtkama bolje plaće i prava radnika"

"Time što je HEP u vlasništvu države Hrvatska je samo na dobitku. Neka se pogleda na primjerima HT-a, INA-e i banaka što možemo izgubiti. Budući da je strateško poduzeće, HEP ima mogućnost pomaganja, može biti društveno odgovorno, a ako se privatizira onda se vlasnik samo brine za svoj profit. Ovako imamo niže cijene struje, naknade za obnovljiv izvor energije su prebačene opet od ove godine na opskrbljivače, iako bi to građani trebali plaćati", rekao je Geto.

A isto tako je izrazio zabrinutost za plaće i prava radnika HEP-a ukoliko se on privatizira.

"U državnim tvrtkama postoji veća mogućnost zapošljavanja. Javna poduzeća zapošljavaju, a u privatnim se gleda da se radi sa što manje ljudi. Osim toga plaće i prava radnika su veća u državnim tvrtkama. HEP će sigurno zapošljavati više ljudi i radnici će imati veća primanja nego u privatnom.

Onda spomenimo i kooperante. Oko 50.000 kooperanata živi od HEP-a. A kad nešto privatizirate onda taj vlasnik dovlači svoje dobavljače i izvođače. To jeste tako.

Može sad netko reći da će se dionice prodati hrvatskim građanima, ali ne može se spriječiti da javni natječaj bude objavljen samo za hrvatske građane. Smatram da početak privatizacije znači i njen kraj. Malo po malo i to je gotovo. Kad jednom uvedete još neku zainteresiranu skupinu, vi se više ne možete ponašati kao jedini vlasnik. I taj strani vlasnik će sve raditi da dobitak tvrtke odvlači u svoju zemlju", uvjeren je Geto.

"Cijena struje nema veza s tim što je HEP u državnom vlasništvu"

No, za razliku od njega prof. dr. sc. Slavko Krajcar, profesor na zagrebačkom FER-u, ne misli tako. Ovaj energetski stručnjak tvrdi kako činjenica da je HEP u državnom vlasništvu nema nikakve veze s cijenama struje.

"Električna energija je tržišna roba, njoj cijenu određuje tržište. Mi imamo jeftiniju struju u EU, ako isključimo Rumunjsku i Bugarsku te još neke zemlje koje si radi snage gospodarstva ne mogu povećati cijenu struje. HEP ostvaruje profit, znači da je cijena struje u Hrvatskoj dobra", rekao je prof. Krajcar.

Štoviše, smatra i da je privatizacija HEP-a dobar smjer jer se, kako navodi, time tvrtka izlaže javnosti i većoj transparentnosti.

"Privatizacijom HEP-a, njihovo poslovanje mora postati transparentno te da svima postanu dostupne informacije o poslovanju. Najveća je prednost privatizacije javan rad tvrtke i sprječavanje politike da u njoj djeluje.

Ne smijemo zaboraviti i dozu realnosti jer je privatizacija obiteljskog srebra, kako državnu imovinu doživljava dio javnosti, povijesno često nailazila na snažnom protivljenju interesnih skupina, ali i populizmu hrvatskih politika.

Javna je percepcija da moramo sve tvrtke zadržati te da njima treba samo bolje upravljati, ali to baš i ne ide tako. Nedavno je objavljena studija za članice EU u kojoj se daje usporedba uspješnosti upravljanja javnih spram privatnih tvrtki. Rezultati su poražavajući za gotovo sve zemlje EU. Naime, državna upravljanja su se pokazala lošija po efikasnosti u prosjeku za 20 posto, a to posebice vrijedi za Hrvatsku, gdje je taj iznos 40 posto", rekao je profesor Krajcar.