ŠVEDSKA je opet zabilježila neslavni rekord po smrtnosti. Naime, prošli mjesec imala je više umrlih nego u ijednom drugom studenom u više od stotinu godina, priopćila je švedska nacionalna statistička agencija Statistics Sweden (SCB).

Zabilježeno je ukupno 8088 smrti u studenom, što je 10% više od petogodišnjeg prosjeka za taj mjesec u godini, koji iznosi 7383 smrti, prenosi portal The Local Sweden.

"Ovo je najviši broj smrti zabilježen u studenom od 1918., godine kada je izbila španjolska gripa", naveo je Tomas Johannson, demograf u SCB-ju. Naravno, primarni uzrok ove povećane smrtnosti je covid-19, od kojeg je dosad umrlo 7667 Šveđana, prema podacima stranice Our World in Data, koja surađuje sa Sveučilištem u Oxfordu. Samo u studenom zabilježeno je 869 umrlih od covida-19.

Dan s najvišim brojem smrti prošlog mjeseca bio je 15. studenog, kad su umrla 292 Šveđana. No svakog dana od 12. do 27. studenog umrlo je više ljudi nego bilo kojeg dana u studenom od 2015. do 2019. 

Unatoč tome, višak smrtnosti, koji se računa kao razlika smrti u nekom periodu u odnosu na očekivani, odnosno prosječni broj u istom periodu u posljednjih pet godina, bio je u studenom manji nego u travnju, kada je najmanje 300 ljudi umiralo svaki dan.

Premijer Löfven neizravno kritizirao Andersa Tegnella: "Nisu vidjeli ovaj val ispred sebe"

I švedski premijer Stefan Löfven u utorak je priznao da su zdravstvene službe podcijenile žestinu drugog vala koronavirusa u njihovoj zemlji. Podsjetimo, Švedsku je i prvi val, zahvaljujući izuzetno blagim epidemiološkim mjerama, pogodio mnogo snažnije nego susjednu Dansku, Norvešku i Finsku. Ipak, u nekim europskim zemljama koje su imale lockdown koronavirus je odnio još više života, relativno na broj stanovnika, nego u Švedskoj. 

"Mislim da većina ljudi u ovoj profesiji nije vidjela ovaj val ispred sebe; govorili su o različitim klasterima", rekao je Löfven u intervjuu za švedske novine Aftonbladet. Ovo je bio praktički prvi put da je premijer uputio kritiku, makar i ovako uvijenu, Javnoj zdravstvenoj agenciji i epidemiologu koji je vodi i koji je i glavni arhitekt izuzetno kontroverzne švedske strategije, Andersu Tegnellu. 

Podsjetimo, Tegnell je dosad iznio čitav niz kontradiktornih i netočnih prognoza koje su prilično narušile njegov kredibilitet. Na proljeće je tako najavljivao da će Švedska doseći notorni imunitet krda u travnju, pa u svibnju, pa u lipnju, no to se očito nije dogodilo. Potom je negirao da je švedska strategija doseći imunitet krda, odnosno dovoljan udio populacije koji je imao i prebolio covid-19 da se zaraza više ne može nekontrolirano širiti. 

>>Korona-graf s izjavama glavnog švedskog epidemiologa širi se Fejsom

Tegnellove promašene prognoze i alarmantna izvješća iz domova za starije

Zatim je sredinom listopada tvrdio da Švedska, za razliku od ostatka Europe, nema drugi val epidemije jer nema "znatnog širenja virusa velikim dijelovima društva". Manje od mjesec dana kasnije priznao je da se zemlja bori s drugim valom koronavirusa.

"Broj ljudi koje nismo dijagnosticirali vjerojatno je manji nego što smo očekivali", priznao je tada da je opet debelo precijenio koliko je Švedska blizu kolektivnom imunitetu.

Dodatne kritike izazvala su izvješća koja su otkrila alarmantno lošu zaštitu štićenika staračkih domova od epidemije u Švedskoj. Prvo je Inspektorat za zdravstvo i socijalnu skrb utvrdio da su otkriveni "ozbiljni nedostaci" i "sistemski propusti" u brizi o oboljelima od covida-19 u domovima, gdje je manje od jednog na 10 covid-pacijenata liječnik fizički pregledao. 

>>Švedsko povjerenstvo: Država nije zaštitila ljude u domovima za starije od korone

Onda je u utorak posebno vladino povjerenstvo, formirano kako bi istražilo je li skrb u domovima bila adekvatna, također utvrdilo strukturne nedostatke poput "nedovoljne količine odgovarajuće zaštitne opreme za osoblje, zakašnjelog testiranja i zakašnjelog uvođenja zabrane posjeta".

Kako piše New York Times, Tegnellova agencija više nije jedina nadležna za upravljanje borbom protiv pandemije i sve više mora dijeliti svoje ovlasti s vladom koja preuzima sve aktivniju ulogu.

"Mi smo daleko iznad 100 posto kapaciteta na intenzivnoj skrbi"

U međuvremenu, odjeli intenzivne skrbi u regiji Stockholm premašili su svoj normalni kapacitet - svi su kreveti na odjelima popunjeni.

"Mi smo daleko iznad 100 posto kapaciteta na intenzivnoj skrbi. Približavamo se gotovo dvostrukom broju (pacijenata) od raspoloživog prostora", upozorio je regionalni zdravstveni ravnatelj Bjorn Ericksson na konferenciji za medije u utorak.

Slučajevi, a potom i smrti, u kontinuiranom su i ozbiljnom porastu od listopada. Iako je taj rast manji nego što je zabilježen u drugim zemljama poput Italije, Poljske, Francuske, Španjolske ili Češke, te su zemlje uglavnom relativno brzo, uz pomoć strogih mjera, preokrenule svoju epidemiološku krivulju. Iznimka je, naravno, Hrvatska, u kojoj je rast smrti (i u manjoj mjeri slučajeva) i dalje neumoljiv, baš kao i u Švedskoj.

"Bojim se da će biti još gore. Svi se bojimo nadolazećih tjedana"

Švedska trenutno ima 74 smrti na 100 tisuća stanovnika, što je manje nego u Velikoj Britaniji (97) ili Hrvatskoj (87), ali čak 10 puta više nego u susjednoj Norveškoj (7).

"Bojim se da će biti još gore. Svi se bojimo nadolazećih tjedana. Nemamo dovoljno osoblja da bismo se nosili s ovim", kaže za New York Times Karin Hildebrand, kardiologinja iz bolnice Sodersjukhuset u Stockholmu.

Problem je još veći zbog pravog egzodusa medicinskih sestara iz švedskih bolnica. 

"Oko tri tisuće sestara dalo je otkaz u prvih deset mjeseci ove godine. One koje su ostale rade vrlo, vrlo naporno", izjavila je Sineva Ribeiro, predsjednica Švedskog udruženja zdravstvenih profesionalaca.

A sve je više onih koji kritiziraju blage mjere koje su i dalje na snazi. Iako je krajem studenog uvedeno ograničenje javnog okupljanja na maksimalno 8 ljudi, nakon što je ono iznosilo 50 ljudi od početka pandemije, a zabranjeno je i točenje alkohola nakon 22 sata, Švedska je i dalje jako daleko od ičega što bi se moglo opisati kao lockdown. Barovi, restorani, šoping-centri, kina, teretane i klubovi i dalje su otvoreni. 

"Nadao sam se da će teška situacija to promijeniti, ali jučer su opet otvorili skijaške žičare u Švedskoj. Uzimajući takve postupke u obzir, mislim da vlada ne poduzima čvrste mjere kojima sam se nadao", rekao je profesor kliničke virologije na Sveučilištu Umei i istaknuti kritičar službene švedske strategije za covid-19, Fredrik Elgh.

Dio problema je i to što, prema švedskom zakonu, vlada ne može građanima narediti da ostanu kući ili uvesti sankcije za kršenje epidemioloških mjera pa se mora oslanjati na preporuke i osobnu odgovornost.

>>Švedska nije uvodila lockdown zbog korone, sad imaju najveći broj umrlih u 150 godina

Švedska i u prvoj polovici godine imala najviše smrti u stotinu godina

Švedska je i u prvoj polovici ove godine zabilježila najviši broj smrti u čak 150 godina, njih 51.405, što je najveći broj u tom dijelu godine od 1869. kada je umrlo 55.431, dijelom od posljedica masovne gladi. 

Ipak, valja napomenuti da usporedba apsolutnog broja smrti nije najpreciznija metoda, jer ne uzima u obzir konstantan rast populacije koji Švedska ima, posljednjih godina primarno zahvaljujući imigraciji.

Ako se gleda relativna smrtnost, odnosno stopa smrti na 100 tisuća stanovnika, onda je studeni u Švedskoj bio najsmrtonosniji u posljednjih 10 godina - prošli mjesec umrlo je 77.9 Šveđana na 100 tisuća stanovnika, dok je taj broj u studenom 2010. bio 79.2. Također, Johannson je napomenuo da je višak smrtnosti prošlog mjeseca bio koncentriran u kategoriji starijih od 65, dok su mlađi od 65 imali ispodprosječnu smrtnost. To je opet u skladu s činjenicom da su stariji od 65 mnogo zastupljeniji među umrlima od koronavirusa. 

A kako je na Twitteru primijetio neovisni istraživač i investitor Marc Bevand, višak smrtnosti u Švedskoj ove godine možda se čini malenim na grafu za posljednjih stotinu godina - no činjenica je da je ove godine zaista imala najveći višak smrti od španjolske gripe 1918.