"To što Previšić radi na Filozofskom, nijedna vlast se nije usudila, to je staljinizam, prijevara i provala"
Foto: Index
DEKAN Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić, uz svesrdnu pomoć rektora Zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa, poduzima akcije kakve nisu zabilježene u povijesti te institucije, a sve kako bi odgodio svoje razrješenje u nadi da bi se situacija mogla okrenuti u njegovu korist, upozoravaju Mate Kapović s Odsjeka za lingvistiku i Branka Galić, pročelnica Odsjeka sociologije.
Kapović kaže da je traženjem od Senata da raspusti Studentski zbor FF-a, Boras potvrdio sve ono na što su upozoravali članovi Akademske solidarnosti – da je pokrenuo ideju o integraciji FF-a i Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) kako bi se odužio potonjem za glasove koji su mu 2014. trebali da postane rektor te da je Previšiću kao svojem igraču povjerio misiju da nastavi guranje te ideje. Od predložene integracije, ponavljaju, studenti FF-a ne bi imali nikakve koristi, već naprotiv, samo štete budući da bi dobili samo nelojalnu konkurenciju studenata KBF-a koji mogu postati traženiji na tržištu rada u školstvu budući da uz predmete koje završe na FF-u mogu predavati i vjeronauk.
'Boras je pokrenuo postupak integracije FF-a i KBF-a, a prema glasinama, to je učinio da bi bio izabran za rektora. Znalo se da Previšić, koji je nastavio s guranjem integracije, ima njegovu potporu. Najnoviji potezi potpore samo potvrđuju glasine koje su već odavno tu', dodao je Kapović.
To je staljinizam
Kako bi se održao na položaju i pokušao ishoditi integraciju, Previšić je, ističu Kapović i Galić, poduzeo cijeli niz akcija bez presedana u povijesti FF-a. Na fakultet je pozvao privatnu zaštitarsku tvrtku Sokol Marić, a da pritom ni na koji način nije konzultirao Vijeće. Također je studentima oduzeo ključeve prostorija u kojima su se desetljećima okupljale njihove udruge.
'Studentske udruge izbačene su iz prostorija u kojima se sastaju još od 90-ih godina. To je nevjerojatan potez. To se niti jedna uprava fakulteta nije usudila učiniti čak ni kada su se održavali prosvjedi i razne blokade', rekao je Kapović.
'Također na fakultet nikada ranije nisu bili pozvani privatni zaštitari. Jedini razlog koji ja vidim za njihovu nazočnost, uz skidanje prosvjednih plakata, je da će Previšić pomoću njih pokušati spriječiti održavanje Plenuma studenata. No smatram da se studenti trebaju oglušiti na takve pokušaje. To je njihov fakultet i oni se na njemu imaju pravo okupljati', poručio je Kapović pozvavši studente da se jače angažiraju kroz Plenum:
'Mislim da su studenti iz Zbora pogriješili što nisu sve ovlasti predali Plenumu. Naime, pokazalo se da je na njih puno teže utjecati kada djeluju preko Plenuma u kojem ih ima oko sedam stotina nego ako djeluju preko Studentskog zbora u kojem ih je tek 13. Moj savjet studentima bio bi da više djeluju preko Plenuma na koji je mnogo teže vršiti pritisak.'
Kapović kaže da je planove i poteze Previšića ponekad teško shvatiti jer su oni često loše odrađeni. Smatra da je Boras za svoje ciljeve mogao odabrati sposobnijeg čovjeka.
'No ipak čini se da je trenutni plan Previšića jasan – on želi srušiti glasove 13 studenata iz Zbora na Vijeću. Ako zbog tog glasanje ne uspije, mogao bi pokušati utjecati na sastav novog Fakultetskog vijeća koje bi mu možda moglo biti sklonije. Postoje neke indicije da bi u sastav novoga Vijeća mogli doći neki ljudi koji će biti njegovi poslušnici pa će biti protiv njegove smjene. Dakle, smanjivanje glasova raspuštanjem Studentskog zbora i potom odugovlačenje do sastavljanja novog Vijeća.'
Ljudi se ne mogu brojati u decimalama
Prema Kapoviću igra Borasa i Previšića, kojom su uz pomoć resornog Ministarstva i Senata opozvali Studentski zbor samo zato što je udio studenata u Fakultetskom vijeću bio 14,6%, a ne okruglih 15%, je vrlo prozirna.
'Prije svega jasno je da je vrlo teško osigurati da udio članova bude neki okrugli broj, točno 15%. Broj članova Vijeća se zna mijenjati, neki dolaze, primjerice zamjenici, drugi odlaze, možda u miroinu, tako da postotak studenata u njemu nužno varira. Također pravilnici nigdje ne određuju precizno treba li udio studenata u Vijeću biti okrugli broj 15 ili može biti 14,6 ili pak 15,3. Osim toga Previšić je već ranije bio svjestan da udio studenata nije 15%, oni su mu predstavili taj problem već odavno. No on tada nije ništa poduzeo. Sada, kada mu to odgovara, od takve formalnosti radi veliki problem zbog kojeg se raspušta cijeli Zbor. Potpuno je jasno da tu motivacija nije poštivanje pravila, već odgoda smjene dekana kako bi se potom nastavilo s guranjem integracije FF-a i KBF-a unatoč tome što se jasno pokazalo da je većina i studenata i profesora protiv toga. Pritom ta ista garnitura koja je ranije kršila sve moguće procedure, pokušavajući ugovore između FF-a i KBF-a progurati ispod stola, sada odjednom strogo insistira na tome da 14,6% članova nije isto što i propisanih 15%', kaže Kapović.
U Senatu ne znaju računati, a za sve krive studente
Galić kaže da je redovna sjednica na kojoj bi se trebalo glasati o razrješenju Previšića zakazana 22. rujna. No zapravo je prije nje bila zakazana jedna izvanredna s tim ciljem.
'Dio članova Vijeća, koji su nastavili sjednicu nakon što je dekan s nje pobjegao u trenutku kada je trebalo glasati o njegovom razrješenju, potpisao je peticiju kojom se tražila izvanredna sjednica prije redovne kako bi se dovršio postupak razrješenja dekana. Dekan je to ignorirao da bi potom pokrenuo famozne kaznene prijave protiv mene i Nadežde Čačinovič te pokrenuo pravni put kojim bi se trebala utvrditi zakonitost njegove smjene. Konačno je 27. srpnja tražio od Ministarstva znanosti da se očituje u vezi sastava predstavnika studenata u Vijeću fakulteta. Ministarstvo je utvrdilo da doista kada se glasalo o njegovoj smjeni postotak studenata nije bio 15% nego 14,6%. Takav podatak predstavljen je potom na Senatu kao božje slovo i uopće nije doveden u pitanje da bi na temelju njega konačno bilo raspušten Zbor. Senat je zanemario da se ljudi ne mogu računati u decimalnim brojevima. Oni očito ne znaju matematiku, no to im u ovom slučaju ide na ruku. Osim toga u trenutku kada je Zbor biran, članova je bilo točno 15% jer je ukupni broj članova Vijeća bio nešto manji. Tada ih je bilo 85, a danas ih ima 88. To su također zanemarili. Konačno, predstavnica studenata je u veljači na Vijeću fakulteta postavila pitanje ne bi li studenata u vijeću trebalo biti 14, a ne 13. No dekan tada na to nije reagirao, a upravo je on po statutu izravno odgovoran za zakonito funkcioniranje Vijeća. Dakle, i dekan i Senat ignorirali su sve ove činjenice i optužili studente da su sami odgovorni za njihov nelegalan broj da bi ih konačno raspustili. Na taj pokvareni način uspjeli su studente izbaciti iz vijeća. To je vrhunac cinizma. Konačno mislim da tako nešto nije mogao rektor sam odlučiti, to je trebalo biti raspravljeno na našem Fakultetskom vijeću', rekla je Galić.
Uzurpacija studentskih prostora je ravna provali
Prorektorica smatra da je i Previšićeva uzurpacija studentskih prostorija protuzakonita.
'Previšić je potpuno samoinicijativno donio tu odluku, zaključao im prostorije i dao ih zaštitarima koji navodno imaju ugovor do 30. rujna. To je po meni praktički ravno provali. To je čisti staljinizam', rekla je Galić.
Ističe da je Boras svojom podrškom Previšiću jasno potvrdio koji su mu ciljevi. U prilog tome, kaže, govori i činjenica da ni na koji način nije reagirao na najmanje šest sporova koji su otvoreni na fakultetu.
Galić, baš kao i Kapović, sumnjaju da će Previšić svojim manevrima uspjeti pridobiti većinu članova Vijeća.
'Navodno se po fakultetu prikupljaju potpisi protiv njegovog razrješenja. No čak i ako nekoga uspije pridobiti teško da će moći dobiti većinu. Ne znam na temelju čega misli da će novi članovi Studentskog zbora biti za njega. Studenti nisu baš tako naivni', pojasnila je.
Pobunjeni profesori i studenti najavljuju da će, nakon što završe ispitni rokovi, sazvati Plenum na kojem će se odlučiti što će se dalje poduzimati i kako će se dovršiti proces razrješenja dekana.
Sam sebi produžio ugovor o radu
Galić kaže da je u cijeloj ovoj priči također zanimljivo da je Previšić sam sa sobom sklopio i potpisao ugovor o radu, odnosno o produženju radnog odnosa, makar ima 70. godina.
'On će 20.10. navršiti 71. godinu. Po zakonu o radu i statutu Fakulteta, po svim propisima i kolektivnom ugovoru, maksimalni rok službe profesora na fakultetu je ona godina u kojoj navršava 70. On bi, dakle, trebao ići u mirovinu. No, on je sam sa sobom sklopio ugovor o produženju koji nije bilo ni na kakvom Vijeću", poručila je Galić.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati