Foto: Index

PREMIJER Tihomir Orešković prošlog je tjedna ponovno aktualizirao pitanje ulaska Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenja eura.

Iako su prvotno njegove izjave bile protumačene kao najava uvođenja eura u roku od četiri godine, kasnije je pojasnio da se radi o planu ispunjavanja kriterija iz Maastrichta, odnosno smanjenju javnog duga i deficita, nakon čega bi mogli odlučiti želimo li prihvatiti zajedničku europsku valutu - ili ne.

Uvjeti za uvođenje eura: Javne financije pod kontrolom

Kriteriji za uvođenje eura su stabilnost cijena, održivost državnih financija, stabilnost tečaja i odgovarajuće dugoročne kamatne stope.

Osim toga, promatra se održivost javnih financija, tako da deficit proračuna opće države ne smije prelaziti 3 posto BDP-a a javni dug ne smije biti veći od 60 posto BDP-a. Ako država ima veću razinu javnog duga od predviđenih 60 posto BDP-a, tada on mora pokazivati tendenciju pada, kako bi u budućnosti došao na predviđenu razinu.

Što se tiče stabilnosti cijena, stopa inflacije zemlje koja se kandidira za ulazak u eurozonu ne smije biti za više od 1,5 postotnih bodova veća od prosječne stope inflacije za tri države članice s najnižom stopom inflacije.

Kriterijem kamatnih stopa, predviđeno je da dugoročne kamatne stope na državne obveznice ne smiju prijeći za više od dva postotna boda odgovarajuću prosječnu kamatnu stopu u tri države članice s najnižim ostvarenjem inflacije.

Građani štede i zadužuju se u eurima

Zagovornici eura, među kojima je i guverner HNB-a Boris Vujčić, već godinama se zalažu da Hrvatska uvede euro.

Oko dvije trećine vrijednosti štednje građana u bankama je u eurima ili je vezano za euro. Također, dvije trećine kredita građana je u eurima ili vezano za euro.

Hrvatsko gospodarstvo dobrim dijelom ovisi o turizmu, a 80 posto prijavljenih turističkih noćenja otpada na goste iz Europske unije. Oko 65 posto ukupne hrvatske vanjskotrgovinske robne razmjene odvija se s državama EU. Osim toga preko 90 posto izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku dolazi iz zemalja članica EU. Svi ti podaci pokazuju da je Hrvatska vrlo blisko vezana uz euro.

Zagovaratelji eura smatraju da bi se uvođenjem eura neutralizirati rizici za gospodarstvo koji proizlaze iz njegove euroiziranosti. Smanjili bi se i troškovi konverzije valuta u turizmu i vanjskoj trgovini. Također, moglo bi doći do smanjenja kamatnih stopa na kredite.

Argumenti ZA uvođenje eura

1. Hrvatska je već visoko eurizirana

2. Smanjenje troškova financijskog posredništva: HNB bi smanjio zahtjeve za obveznim rezervama od banaka, što bi bankama snizilo troškove i otvorilo mogućnost sniženju kamatnih stopa za kredite poduzećima i građanima

3. Nestanak troškova konverzije

4. Nestanak tečajnog rizika

Protivnici uvođenja eura: Gubimo monetarni suverenitet

S druge strane, protivnici uvođenja eura upozoravaju da Hrvatska tim putem gubi monetarni suverenitet.

Osim toga, protivnici uvođenja eura upozoravaju da u slučaju ulaska u eurozonu Hrvatska gubi mogućnost prilagođavanja tečaja, što se često spominje kao instrument pomoći izvoznicima.

Kao problem se spominje i jedisntvena politika Europske središnje banke, koja ne mora odgovarati svim članicama eurozone.

Domagoj Sajter, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku kaže da bi ulaskom u eurozonu Hrvatska izgubila monetarni suverenitet i mogućnost upravljanja vlastitom ekonomijom.
Sajter u svom tekstu EU ≠ euro opširno iznosi svoje mišljenje o toj temi.

"Zadržati  državni suverenitet a odreći se monetarnog suvereniteta znači odustati od samostalnog vođenja ekonomske politike i prepustiti drugima upravljanje osnovom ekonomije - novcem. 

Možda je uslijed višegodišnje krize nekima čak  i primamljivo pomisliti da je bolje da nam netko izvana upravlja ekonomijom, no treba biti svjestan da je to svojevoljni put u suvremeni  kolonijalizam. Nikome nikada Hrvatska  neće biti prioritet osim građanima Hrvatske.

Sasvim je jasno bi u slučaju potpunog gubitka monetarne suverenosti  drugi upravljali našom ekonomijom u njihovu  korist i u njihovu  interesu, a hrvatski, lokalni interesi bili bi sekundarni, ako bi ih se uopće razmatralo", smatra Sajter.

Argumenti PROTIV uvođenja eura

1. Gubitak monetarne suverenosti. Sada su banke u stranom vlasništvu, a s eurom kao službenom valutom i novcem bi upravljali stranci.

2. Hrvatska središnja banka ne može reagirati u slučaju krize.

3. Jedinstvena politika za sve članice euro-zone koja ne odgovara jednako svim članicama

4. Nema mogućnosti prilagođavanja tečaja