Foto: Hina

AMERIČKI potpredsjednik Mike Pence sutra kreće na put u Latinsku Ameriku uslijed sve veće zabrinutosti oko krize u Venezueli.

Penceova prva postaja bit će Kolumbija, zapadna susjeda Venezuele, u kojoj će se susresti s predsjednikom Juanom Manuelom Santosom, objavila je Bijela kuća kasno u petak. Nakon toga će posjetiti Argentinu, Čile i Panamu.

Američki potpredsjednik će na svom putovanju promicati snažnije gospodarske i sigurnosne odnose.

Očekuje se da će situacija u Venezueli, u kojoj se predsjednik Nicolas Maduro suočava s nekoliko mjeseci dugim prosvjedima protiv njegovog širenja ovlasti i gušenja opozicije, zasjeniti Penceov posjet.

Od travnja je u protuvladinim prosvjedima u toj državi poginulo više od 120 ljudi. Maduro je 30. srpnja održao referendum o formiranju ustavotvorne skupštine s ciljem preinake ustava. To tijelo od 545 članova koji su većinom Madurovi pobornici, poput njegove supruge i sina, dalo si je ovlasti veće od već postojeće narodne skupštine u kojoj većinu drži oporba.

Usprkos tome što ima najveće naftne rezerve, Venezuela se bori protiv ogromne inflacije i nestašice hrane, lijekova i ostalih osnovnih potrepština. Deseci tisuća ljudi izbjegli su u susjedne Kolumbiju i Brazil.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je rekao da Sjedinjene Države ne odbacuju vojnu opciju za rješavanje "vrlo opasnog nereda" u Venezueli.

Latinska Amerika protiv vojne intervencije

Nakon što su mjesecima napadale nepopularnog predsjednika Venezuele Nicolasa Madura, države Latinske Amerike snažno su istupile protiv američkih prijetnji o vojnoj intervenciji na tu članicu OPEC-a koju tresu sukobi vlasti i opozicije.

Iznenađujuće izjave koje je u petak dao američki predsjednik Donald Trump mogle bi ići u korist i dati regionalnu podršku Maduru u vrijeme dok je Venezuela na rubu izgnanstva iz južnoameričke zajednice.

Trump je u petak rekao da nije isključena opcija vojne intervencije u Venezueli, pa su Madurovi kritičari ostali zatečeni situacijom u kojoj moraju birati između strane invazije na Venezuelu i podrške predsjedniku kojeg smatraju diktatorom.

Moćni ministar obrane Venezuele Vladimir Padrino u petak je američke prijetnje prozvao "ludilom", a ministar vanjskih poslova Jorge Arreaza u subotu je rekao kako Venezuela odbacuje "neprijateljske" prijetnje, pozvavši Latinsku Ameriku na ujedinjenje protiv Washingtona.

"Želimo iskazati zahvalnost na sve izraze solidarnosti i odbacivanja upotrebe moći od strane vlada diljem svijeta, uključujući Latinsku Ameriku", poručio je Arreaza u kratkom govoru.

"Neke od tih država su nedavno zauzele stavove koji se apsolutno suprotstavljaju našoj suverenosti i neovisnosti, no ipak su odbacile izjave američkog predsjednika", dodao je ministar.

Svi osudili najavu rata

Kritike Trumpovih izjava predvodio je Peru, država koja je najžešći Madurov kritičar, istaknuvši kako njegova prijetnja krši principe Ujedinjenih naroda. Kasnije su se tome svojim priopćenjima pridružili Meksiko i Kolumbija.

Moguću američku upotrebu vojske osudio je i regionalni savez Mercosur koji je prošlog tjedna na neodređeno vrijeme suspendirao članstvo Venezuele.

Peru s drugim državama trenutno radi na pisanom odgovoru, otkrio je u subotu peruanski ministar vanjskih poslova Ricardo Luna. Njegovo priopćenje je objavljeno dan nakon što je Peru protjerao veleposlanika Venezuele iz Lime.

"Sve inozemne ili domaće prijetnje koje pribjegavaju nasilju potkopavaju cilj ponovnog uspostavljanja demokratskih vlasti u Venezueli, kao i principe povelja Ujedinjenih naroda", istaknuo je Luna.

Peru je pod predsjednikom Pedrom Pablom Kuczynskijem zauzeo najžešći stav prema socijalističkim vlastima Venezuele, te je otvoreno nazvao Madura "diktatorom".

Venezuela je danas u teškoj ekonomskoj, društvenoj i političkoj krizi u kojoj se milijuni stanovnika nose s nestašicama hrane i lijekova, ogromnom inflacijom i nekoliko mjeseci dugih prosvjeda u kojima je dosad poginulo više od 120 ljudi.

Maduro je 30. srpnja održao referendum na kojemu je izglasano formiranje ustavotvorne skupštine kojoj je cilj preinaka ustava. Oporba je to glasanje bojkotirala, a kritičari vlasti tvrde da je tom mjerom izravno uvedena diktatura.

To tijelo od 545 članova koji su Madurovi pristaše, poput njegove supruge i sina, dalo si je ovlasti veće od već postojeće narodne skupštine u kojoj većinu drži oporba, prenosi dpa. Maduro tvrdi da će osnivanje tog novog tijela vratiti mir u tu članicu OPEC-a koja ima najveće naftne rezerve na svijetu.

Vladajući socijalisti godinama optužuju Sjedinjene Države da planiraju vojnu invaziju sličnu onoj u Iraku kako bi kontrolirale njihove energetske resurse, a prijašnje američke administracije to su odbacivale kao političku demagogiju kojoj je cilj prebacivanje pozornosti s unutarnjih problema Venezuele.