Foto: manjiporezi.hr

ISTRAŽIVANJE stavova birača o ekonomskim temama i politikama pokazalo je kako među biračima, za razliku od percepcije koja trenutno vlada u javnosti, postoji visoki stupanj potpore reformama u smislu rezova u proračunu, rečeno je u utorak na predstavljanju istraživanja udruge poreznih obveznika "Lipa".

Udruga Lipa je predstavio Davor Huić, dopredsjednik, nakon kojega je Velimir Šonje prezentirao rezultate opsežnog istraživanja o ekonomskim stavovima birača, kao uvod u izbornu godinu. "Lipa ovime želi vratiti fokus na ekonomska pitanja kojima se, smatramo, mora posvetiti više pozornosti u narednom razdoblju. Završnu riječ u formalnom dijelu predstavljanja preuzima g. Dragan Bagić svojim komentarom provedenog istraživanja.", poručili su iz Lipe.

Istraživanje je pokazalo da, suprotno uobičajenom mišljenju, čak 80% građana podržava reforme koje bi se odnosile na usklađivanje prihoda i rashoda proračuna.

Također, mali broj građana smatra da bi usklađivanje trebalo provesti kroz povećanje prihoda, dok je većina za balansirati pristup.

To je jasna poruka političarima da birači zapravo žele manju i jeftiniju državu.

Istraživanje pokazuje da se birači izrazito protive povećanju poreza.

Čak 84% je protiv povećanja PDV-a, 50% protiv povećanja poreza na dobit, a 53% protiv povećanja poreza na imovinu.

Birači za tržište, osim kada je u pitanju tržište rada

Birači imaju sklonost ka ekonomskim vrijednostima tržišnog gospodarstva, osim kada je u pitanju tržište rada.

Manji dio birača, njih 19% ne slaže se da uspjeh na tržištu treba biti jedini kriterij hoće li neka tvrtka uspjeti ili neće.

Četvrtina birača ne slaže se da bi se država trebala manje miješati u gospodarstvo, dok 28% ne slaže se sa tvrdnjom da država nije dužna spašavati poduzeća u krizi čak i kada to znači veliki gubitak radnih mjesta.

Zbog "slučaja franak" i krize veliki dio ispitanika za jaču financijsku regulaciju

Od stavova koji odudaraju od tržišnih načela, najznačajniji je stav o privatizaciji te se čak 38% ispitanika protivi mišljenju da državna poduzeća treba što prije privatizirati, dok sa druge strane privatizaciju podupire 28% ispitanika.

Što se tiče financijske regulacije, samo 12% ispitanika protivi se stavu da institucije trebaju povećati nadzor nad financijskim sektorom, dok 59% birača podupire taj stav. Autori istraživanja navode da je takav rezultat očekivan s obzirom na društveni ambijent, slučaj franak i posljedice globalne financijske krize iz 2008. godine.

Postotak birača koji se djelomično ili potpuno protive metodi smanjenja rashoda

Birači: Slobodno režite lokalnu upravu, troškove i broj zaposlenih

Što se tiče smanjenja rashoda, građani se najmanje protive rezanju materijalnih troškova (26%), socijalnih naknada (20%), smanjenju lokalne samouprave (23%) i smanjenju broja zaposlenih u državnoj upravi protiv čega je 29% birača.

"Što se tiče anti-tržišnog stava građana Hrvatske, istraživanje pokazuje da se birači najviše protive smanjenju radničkih mirovina i rezovima u zdravstvu, znanosti i obrazovanju, dok na području tržišta rada postoji izrazito protivljenje tržišnim rješenjima, pa se čak 80% birača protivi lakšem otpuštanju i smanjenju minimalne plaće", pojašnjava Velimir Šonje.

Šonje dodaje da podaci iz istraživanja pokazuju "da ljudi žele socijalnu državu, ali efikasnu socijalnu državu."

"Do posljednje lipe"

Huić je prije nekoliko mjeseci Indexu kazao kako je, osim informirati i educirati građane, cilj kroz buduću udrugu izvršiti pritisak na političke elite kako bi se čulo glas građana i kako bi i država konačno krenula prema jasno formuliranim ciljevima poreznih obveznika - onih koji je financiraju i svojim novcem održavaju na životu i zato imaju pravo znati tko, zašto, koliko i kako troši njihov novac.  Udruga ima slogan "Do posljednje lipe".

Ono što ovu buduću udrugu razlikuje od mora drugih udruga koje postoje u Hrvatskoj je to što ona zagovara štednju, a ne potrošnju, odnosno jedan od ciljeva je manji proračun (a ne veći iz kojeg bi se moglo "isisati" više novca). Proračunski novac, naime, ne stvara država - to je novac kojeg se oduzima građanima.

Jedan od pokretača ove inicijative, Davor Huić, kaže kako u Hrvatskoj ne postoji udruga poreznih obveznika i kako građani mahom uopće nisu svjesni da se političari "igraju" njihovim novcem: "Građani nisu svjesni da su sve ono što `dobiju` od države, primjerice `besplatne` udžbenike, zapravo oni dali državi kroz poreze i sad dobivaju natrag mrvice. Treba ih osvijestiti i educirati, kako bi počeli shvaćati koliko im država zapravo uzima".

Ciljevi

1. Manji porezi – Hrvatska ima jednu od najviših razina poreznog opterećenja na svijetu. Osobito je štetno visoko opterećenje rada, koje destimulira novo zapošljavanje i poduzetničke poduhvate. Porezni obveznici imaju pravo zahtijevati smanjenje opće razine oporezivanja, kako bi mogli raspolagati većim dijelom rezultata svog rada.

2. Manja država – Hrvatska ima prevelik i preskup birokratski aparat, i javnu potrošnju koja je 20-tak milijardi kuna iznad onoga što ekonomija realno može podržati. Porezni obveznici imaju pravo zahtijevati smanjenje tog aparata i dovođenje javne potrošnje u okvire realnog. Lipa će raditi pritisak na izvršnu vlast da smanji troškove države i tražiti uvođenje režima balansiranog proračuna te zahtijevati stroži režim fiskalne odgovornosti za ljude koji u naše ime i za naš račun raspolažu našim novcem.

3. Transparentnost – novac poreznih obveznika troši se netransparentno i na načine koji idu od neracionalnog i nepotrebnog do rentijerskog i kriminalnog. Porezni obveznici imaju pravo na potpunu informaciju o tome na koji način se troši njihov novac, i odgovornost da to trošenje prate i nadziru i na njega utječu. Lipa će svoje aktivnosti usmjeriti na pritisak na sve razine vlasti da omogući građanima bolji uvid na to kako se troši njihov novac.

4. Efikasnost – transparentnost je potrebna ali nije jedini kriterij. Novac poreznih obveznika mora biti trošen svrsishodno, to jest mora biti usmjeren na javne servise koji su potrebni svim građanima, a ne rasipan na partikularne ciljeve poput kupovine glasova, zadovoljavanje određenih skupina i kupovanje socijalnog mira pogrešnim mjerama. Svaka lipa novca poreznih obveznika mora biti utrošena na način da doprinese povećanju javnog dobra.

5. Reprezentacija – hrvatski porezni obveznici nemaju svoj glas u javnosti i apsolutno su podzastupljeni obzirom svoj broj, važnost i ulogu koju igraju u društvu. Paradoksalno je da su interesne skupine onih koji žive od proračunskih sredstava često moćnije i utjecajnije od onih koji ih – u konačnici – plaćaju. Lipa želi biti glas poreznih obveznika u javnosti i zalagati se za njihove interese.

6. Smanjenje javnog duga – Hrvatsku je niz neodgovornih vlada u koaliciji sa interesnim skupinama dovelo na sam rub prekomjerne zaduženosti. Plaćanje tog duga u godinama koje dolaze, dodatno će opteretiti hrvatske porezne obveznike. Zbog nas, ali i budućih generacija koje danas zadužujemo bez njihovog znanja i pristanka, i njihovog prava na pristojan život, toj neodgovornoj praksi mora doći kraj.