Naime, kako smo već više puta pisali, Đikić je u 2017., ali ne samo u njoj, višekratno prosvjedovao zbog odnosa vlasti prema problemu neetičnosti u akademskoj zajednici. Njegova borba kulminirala je uvredama i sprdnjama nekih akademskih i političkih moćnika, uključujući premijera Andreja Plenkovića i Šimuna Anđelinovića, rektora Sveučilišta u Splitu na kojem je Đikić aktivno surađivao. Zbog takve atmosfere odlučio je da se kao znanstvenik povuče iz Hrvatske u kojoj je radio na više projekata, od kojih je neke sam vrlo izdašno financirao. No iako se povukao sa Sveučilišta, nije odustao od pomaganja Hrvatskoj, osobito mladim znanstvenicima.

Stari trebaju dati prostora mladima i novim vjetrovima

Đikić je u svojoj novoj poruci zahvalio čitateljima Indexa koji, kako je rekao "prepoznaje njegov znanstveni, ali i javni angažman i društveni doprinos boljitku društva u Hrvatskoj".

Među ostalim istaknuo je kako je obaveza znanstvenika, osim rada u laboratorijima, da budu društveno angažirani, osobito u pitanjima znanost i obrazovanja te u svim temama koje su važne za održanje etičnosti.

Upozorio je mlade da će 2018. biti važna godina u kojoj će se trebati dogoditi velike reforme u obrazovanju.

"Ne mislim na administrativne reforme, nego reforme u glavama i ciljevima onih koji provode obrazovanje. Pri tome mislim da su učenici i zadovoljstvo, znanje i vještine koje stječu puno važniji nego ocjene, puno važniji nego akademski i papirni zapisi koji definiraju što djeca stvarno trebaju znati u odnosu na ono što imaju, a to su njihovi talenti. Mislim da u novom vodstvu ministarstva postoji jedan takav progresivni pogled na promjene...

...Znanstvenicima želim posebno da se mladi afirmiraju, da budu prepoznati po onome što jesu, a to su njihove kvalitete koje posjeduju, a kojih ima u Hrvatskoj. Ima nekoliko grupa vrhunskih znanstvenika koji žive i rade u Republici Hrvatskoj. Njima želim da uistinu budu prepoznati i da dođu do situacije da mogu i oni voditi institucije i da taj jedan generacijski raskol koji postoji u Hrvatskoj, u kojoj većinu institucija i sveučilišta vode ljudi od preko 60 godina, da se oni maknu i ostave slobodno mjesto mladima koji donose nove vjetrove, nova znanja, nove tehnologije i uistinu nova ponašanja ophođenja i odgovornosti", rekao je Đikić naglasivši da je ta odgovornost upravo ono što će odlučivati o budućnosti Hrvatske u narednim godinama kao i o negativnim trendovima iseljavanja.

Nepravde i ocrnjivanje lažima

Zanimljivo je da je prema Đikiću nepravedna bila i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) koja ga 2010. nije prihvatila čak ni za dopisnog člana iako je jedan od naših najuspješnijih znanstvenika u svijetu, što je prepoznala jedna od najuglednijih svjetskih znanstvenih akademija Leopoldina. Naime, ta njemačka institucija, na kojoj su među ostalima članovi bili Albert Einstein, Charles Darwin, Max Planck, Johann Wolfgang von Goethe i Ernest Rutheford te hrvatski nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, a od 2008. i Nenad Ban, 2010. u svoje je redove primila i Đikića. Za Leopoldinu je bio dovoljno dobar, a za HAZU ne.

Ekstremna desnica inače već godinama raznim lažima nastoji difamirati Đikića. Među ostalim, uporno plasira notornu glupost o tome kako je za vrijeme Domovinskog rata pobjegao u inozemstvo. Prava istina je da je Đikić diplomirao upravo u vrijeme kada je rat počeo, pa se odmah zaposlio u Sanitetskom stožeru i radio na prikupljanju podataka o civilnim žrtvama u ratu o čemu je kasnije objavio znanstveni rad u prestižnom svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Budući da nije uspio dobiti plaćeni radni staž u Hrvatskoj, unatoč vrhunskim rezultatima na fakultetu, 1992. prihvatio je poziv američkog Instituta u New Yorku i tamo otišao na znanstveno usavršavanje iz molekularne biologije.

Važne poruke i preporuke

Trenutno živi i radi na dvije lokacije – u Njemačkoj gdje vodi laboratorij u Frankfurtu te u SAD-u gdje radi u biotehnološkoj kompaniji Genentech. Njegov tim prošle je godine u svibnju u časopisu Nature Microbiology objavio istraživanje koje je otkrilo nove signalne putove koji blokiraju infekciju salmonelom, što bi moglo omogućiti liječenje bolesti uzrokovanih tom opasnom bakterijom.

U 2017. po drugi je put dobio 2,5 milijuna eura vrijedan projekt Europskoga istraživačkog vijeća (ERC) za napredne istraživače, što je uspjeh kojim se može pohvaliti malo znanstvenika.

Na molbu Indexa, kao dvostruki pobjednik u natječaju za najvećeg pozitivca, Đikić nam je poslao sjajne poruke optimizma i preporuke važne za promjene koje će presuditi u kojem će smjeru ići Hrvatska u narednim godinama.