Foto: Sanjin Strukic/Pixsell, Hina

 "VRLO je vjerojatno da ćemo dobiti lošu ponudu za autoceste, a kako to onda objasniti javnosti?", jedno je od pitanja koje je premijer Zoran Milanović postavio nedavno svojim ministrima u Vladi govoreći o projektu monetizacije. Naime, sasvim je izgledno da će Vlada na kraju odustati od projekta monetizacije autocesta, no ne zbog "pritiska javnosti" koja se sprema na referendum nego zbog procjene da bi pristigle ponude mogle biti znatno lošije od očekivanih.

Očekuju minimalno 2,4 milijarde eura

Vlada očekuje minimalno 2,4 milijarde eura koncesijske naknade, a u javnosti se spominje i kako bi iznos mogao biti i 3 milijardi eura. No, ponude će navodno biti nepovoljnije nego što to očekuje Vlada. U ionako elektriziranoj atmosferi teško će biti javnosti objasniti zašto se na to pristaje.

Vladin cilj u monetizaciji autocesta je da se dobije zadovoljavajući iznos kojim bi se zatvorila najveća kreditna zaduženja koja dolaze na naplatu ove i naredne tri godine. Radi se iznosu oko dvije milijarde eura. Zatvaranjem kredita Vlada bi uštedjela 30 milijardi kuna u razdoblju od 30 godina. No, čini se da ni jedan investitor za sada nije spreman zadovoljiti minimalna očekivanja Vlade.

Prema studiji cijena je 2,4 do 2,9 milijardi eura

Podsjetimo kako je Vlada naručila studiju o monetizaciji autocesta koju su radili Erste Group Bank AG, društvo Deloitte savjetodavne usluge d.o.o., društvo Wolf Theiss Rechtsanwälte GmbH – Podružnica Zagreb, te društvo za upravljanje autocestama Asfing International, a koja je navodno stajala 50 milijuna kuna. Prema toj studiji za koncesiju na 40 godina investitor bi Vladi RH platio koncesijsku naknadu u prvotno procijenjenom iznosu od 2,4 do 2,9 milijardi eura.

Ukoliko bi razdoblje koncesije bilo produljeno na 50 godina, procijenjeni bi iznos mogao biti povećan na 2,6 do 3,3 milijarde eura uz prikladne mjere za upravljanje rizicima pruženim od strane Vlade RH. No, ta studija je odbačena, a nova nije još napravljena.

Reprogramom se problem odgađa na 7 do 8 godina

Trenutno se u Vladi razmišlja o "planu B"  jer u naredne tri godine na naplatu dolaze 2 milijarde eura glavnice kredita za autoceste, a ukupno se mora vratiti 4 milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine. Razmišlja se o reprogramu duga.

"Svakako bi dobili 7 do 8 godina mira. No, pitanje je što onda? Odgađamo problem, a dug bi tada bio puno veći nego sada. Tada zasigurno monetizacija neće biti opcija, nego možda i bankrot", kaže nam naš izvor iz Vlade.

Stanić: Reprogramom do povoljnijih kredita

Protivnici monetizacije priželjkivaju takav scenarij, odnosno da dođe do reprograma duga. Mijat Stanić koordinator akcije "Ne damo naše autoceste", tvrdi kako je riješenje duga za autoceste izdavanje obveznica ili reprogram kroz dugoročne kredite.

"Dobili bi povoljnije kamate jer kapital nikad nije bio jeftiniji nego sada", tvrdi Stanić. S druge strane ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić danas ponavlja kako Vlada ne odustaje od monetizacije. 

"S jedne strane imamo priču ajmo zatvoriti dug sada koji je 30 milijardi ili ostaviti budućim generacijama da to bude 90 milijardi", stvar je ministra Hajdaš Dončić o reprogramu duga.