Foto: Hina

VOJISLAVA ŠEŠELJA - prvotno velikog komunista, a zatim sljedbenika velikosrpske ideologije - danas čeka presuda u Haagu za zločine protiv čovječnosti, piše Admir Muslinović za Balkan Insight.

Početkom osamdesetih, nitko od poznanika Vojislava Šešelja nije očekivao da će taj nacionalistički fanatik koji je sanjao o stvaranju Velike Srbije završiti na međunarodnom sudu za ratne zločine. Drugostupanjska presuda trebala bi biti donesena 11. travnja.

U ožujku 2016. godine oslobođen je po tri točke optužnice za ratne zločine te šest točaka optužnice za povredu zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji devedesetih godina.

Šešelj je rođen u Sarajevu 1954. godine. Bio je odličan student pravnog fakulteta, a potom je postao jedan od najmlađih asistenata na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu. Ostavio je i snažan dojam na studente. Boro Kontić, Šešeljev kolega s fakulteta, sjeća se da je  "uvijek hodao s uzbuđenjem te se doimao jako napadnim u svemu što je radio".

Počeci u Savezu komunista Jugoslavije

Svoju je političku karijeru započeo u sedamnaestoj godini života, kada je postao član Saveza komunista Jugoslavije. Profesor Zdravko Grebo, koji je na Pravnom fakultetu radio u doba kad je Šešelj studirao, ističe da je "već tada iskazivao osobine vođe ili mesije, bez obzira na to jesu li ili nisu bile opravdane - imao je diktatorski stav te je želio dominirati".

Grebo dodaje da su ga "zbog iznadprosječne visine i prekratkih hlača zvali Vojo Žirafa - činilo se da s visine na neki način dominira". Šešelj je sklonost za vodstvom iskazao već u srednjoj školi, kao predsjednik udruge učenika, odličan đak i najmlađi član Saveza komunista u školi. Nisu ga zanimale šale niti svakodnevni razgovori.

Vlastimir Mijović, novinar i urednik novina Oslobođenje, koji je sa Šešeljem pohađao fakultet, opisuje ga kao "inteligentnog, no ne i pametnog, tvrdoglavog čovjeka".

Šešeljev prijelaz na nacionalističku ideologiju

Nakon što je kolegu s jakim političkim vezama optužio za plagijat, Šešelj se susreo s problemima u Komunističkoj partiji te je pozornost počeo usmjeravati na nacionalističke ideje. Proveo je dvije godine u zatvoru nakon što je 1984. godine proglašen krivim za davanje nacionalističkih izjava. Potom se preselio u Beograd pa se uključio u nacionalističke krugove (koji su se protivili komunističkom režimu Jugoslavije).

Zainteresirao se za četničku ideologiju - četničkog vođu Dražu Mihailovića pogubili su komunisti, a četničke grupe pod komunističkom su vlašću bile zabranjene zbog suradnje s nacističkom Njemačkom tijekom Drugog svjetskog rata. Ipak, nakon raspada jednostranačkog sustava, Šešelj je 1990. godine osnovao vlastiti srpski četnički pokret.

Nakon što je proglašen krivim za pokušaj oštećenja Kuće cvijeća gdje je pokopan Josip Broz Tito, Šešelj je ponovno završio u zatvoru. Nazivao se četničkim vojvodom, a za vrijeme boravka u zatvoru bio je predsjednički kandidat na prvim višestranačkim izborima u bivšoj Jugoslaviji.

Iako je dobio tek oko 90.000 glasova, ti su mu izbori pomogli da pridobije bitan položaj na srpskoj političkoj sceni. Osnovao je novu stranku krajnje desnice, Srpsku radikalnu stranku, te iste godine postao zastupnik u srpskoj Narodnoj skupštini.

Velikosrpska ideologija i etničko čišćenje

Kada se Jugoslavija počela raspadati, Šešelj je osnovao paravojnu jedinicu Šešeljevci koja je sudjelovala u sukobima na srpskoj strani. Za vrijeme rata postao je poznat po svojoj ekstremnoj retorici. Javno se zalagao za stvaranje isključivo srpskih područja pomoću etničkog čišćenja. Također se zalagao za ideju Velike Srbije, utemeljenu na načelu da "tamo gdje postoje srpski grobovi treba biti i srpska zemlja".

Tijekom posjete Vukovaru 1991. godine svojim je vojnicima izjavio da "nijedan ustaša" neće živ izaći iz grada. Sve one koji nisu bili srpske nacionalnosti želio je izbaciti ne samo iz Hrvatske, nego i iz Srbije. Šešelj tvrdi da su Šešeljevci dobivali novce, oružje i obuku od države, no Milošević i njegovi saveznici to su demantirali.

Suđenje za ratne zločine i nepoštovanje suda

U siječnju 2003. godine Haški sud podignuo je optužnicu protiv Šešelja zbog izgona više desetaka tisuća ljudi koji nisu bili srpske nacionalnosti te ubojstva barem 905 Bošnjaka i Hrvata. U Haag je došao dobrovoljno te tvrdio da je nevin.

Suđenje je počelo u studenom 2007. godine nakon brojnih odgoda, uključujući Šešeljev štrajk glađu zbog nezadovoljstva dodijeljenim odvjetnikom. Za vrijeme boravka u Haagu Šešelj je objavio nekoliko knjiga.

Svoje suđenje nazvao je "dosad neviđenim pravnim skandalom" napominjući da tako nije suđeno čak ni Hitleru ili Staljinu. Vrijeđao je suce pa mu se tri puta sudilo za nepoštovanje suda - za što je osuđen na četiri godine i devet mjeseci zatvora.

Sud ga je 2014. godine odlučio privremeno pustiti zbog lošeg zdravstvenog stanja. Tada se vratio u politički život Beograda te izjavio da se nikada više neće dobrovoljno vratiti u Haag.

Ako Šešelj 11. travnja bude osuđen, njegov bivši saveznik Aleksandar Vučić - trenutni predsjednik Srbije - bit će doveden u neugodan položaj da mora odlučiti hoće li bivšeg stranačkog šefa poslati u Haag na izvršenje kazne, zaključuje Muslinović za Balkan Insight.