Foto: Hina

JOSIP PERKOVIĆ mora biti izručen Njemačkoj, odlučio je Vrhovni sud, koji je tako potvrdio prvostupanjsku odluku Županijskog suda u Zagrebu.

Vrhovni sud odluku je donio na sjednici održanoj 17. siječnja, ali je ista objavljena tek danas. Vrhovni sud odlučio je odbaciti žalbe koje su na presudu Županijskog suda uložili Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo i Državno odvjetništvo RH.

Perković bi Njemačkoj tako mogao biti izručen već u roku od desetak dana. Izručenje sada može zaustaviti samo Ustavni sud, kojem će Nobilo podnijeti ustavnu tužbu. Od Ustavnog suda Perkovićev će odvjetnik tražiti izricanje privremene mjere zabrane izručenja, koja bi na snazi bila do konačnog pravorijeka Ustavnog suda.

Županijski sud ispravno je utvrdio, smatra Vrhovni sud, da u slučaju zbog kojeg Njemačka traži izručenje Perkovića nije nastupila zastara. U obrazloženju Vrhovnog suda stoji da, s obzirom da s radi o kaznenom djelu ubojstva, treba primijeniti zakonsku odredbu koja nalaže da se izručenje prema europskom uhidbenom nalogu mora provesti ako zastara nije nastupila u državi koja zločin procesuira.

Perković je u žalbi također tvrdio da u Njemačkoj neće imati pošteno suđenje. No, Vrhovni sud zaključio je kako za takve tvrdnje nije pružio nikakve uvjerljive dokaze.

Vijećem Vrhovnog suda koje je odlučilo izručiti Perkovića predsjedala je sutkinja Lidija Grubić Radaković, a odluku su zajedno s njom donijeli Zdenko Konjić i Marin Mrčela.

Nobilo: Očekivana odluka

Nakon što je Vrhovni sud potvrdio izručenje Josipa Perkovića, njegov odvjetnik Anto Nobilo rekao je da je upravo to i očekivao.

U razgovoru za Media servis odvjetnik Anto Nobilo rekao je da se dogodilo upravo ono što je i najavljivao. Ustavnu će tužbu, kaže, podnijeti sutra.

"To je očekivana odluka, kao što sam i ovih dana govorio. Naime, s obzirom da je sastav vijeća bio takav, a to je onaj isti koji je donio odluku o izručenja u povodu europskog uhidbenog naloga Slovenaca, a gdje su utvrdili da zastara ne bi bila zapreka izručenju, zato sam očekivao da će to biti tako. Međutim, ustavnu tužbu sam svih ovih dana, gotovo tjedan dana radio, i sad ću unutra ubaciti samo elemente iz rješenja Vrhovnog sudu i mislim da ću sutra predati ustavnu tužbu, jednako kao i zahtjev za izdavanjem privremene mjere koje bi stavio van snage ova rješenja, privremeno, dok Ustavni sud ne donese svoju odluku", zaključio je Nobilo.

Na pitanje mogu li pravosudna tijela već danas zakucati na vrata njegova klijenta i tako ga preduhitriti, Nobilo je odgovorio da se to teoretski može dogoditi, ali da će, praktično, on biti brži.

Odluka proslijeđena MUP-u

Odluka Vrhovnog suda koji je odbacio žalbe i potvrdio izručenje Josipa Perkovića poslijepodne je, osim strankama u postupku, proslijeđeno i MUP-ovoj službi za međunarodnu policijsku suradnju koja s Njemačkom treba dogovoriti točno mjesto i vrijeme Perkovićeve predaje, kazao je glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić.

Ističući da je Vrhovni sud u cijelosti potvrdio odluku izvanraspravnog vijeća njegovog suda Devčić je pojasnio da desetodnevni zakonski rok za predaju počinje teći od trenutka kada je odluka postala pravomoćna, a to je 17. siječnja. Vrhovni je sud odluku donio tog datuma, ali ju je obrazloženu i napisanu tek danas otpremio i objavio.

"No, načelni rok u kojem bi se trebalo odlučiti o predaji je 60 dana, jer se rokovi, s obzirom na okolnosti mogu produljivati", kazao je Devčić. Dodao je da zakon poznaje mogućnost produljenja rokova ukoliko postoje okolnosti koje bi sprječavale izručenje, a na koje Hrvatska ne može utjecati.

"Također i za taj rok postoje mogućnosti produljenja u slučaju humanitarnih razloga, odnosno eventualnih ugroza života i zdravlja tražene osobe", rekao je Devčić. Ipak, zakonske odredbe nisu egzaktne i sklone su promjenama pod raznim okolnostima. Primjerice ako je osoba koja čeka izručenje bolesna dodatni desetodnevni rok počinje se primjenjivati tek kada ozdravi.

Odvjetnici obitelji Đureković: izručenje očekivano i ispravno

Pravni zastupnici obitelji ubijenog političkog emigranta Stjepana Đurekovića očekivanom i ispravnom smatraju današnju odluku Vrhovnoga suda kojom se potvrđuje izručenje Njemačkoj bivšeg šefa jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića zbog povezanosti s Đurekovićevim ubojstvom.

Odvjetnik obitelji Đureković, Siniša Pavlović danas je novinare izvijestio da su kao stranka u postupku kojoj je dopušteno "neposredno posredovanje" dobili rješenje Vrhovnoga suda koji je odbio Perkovićevu i žalbu državnog odvjetništva na odluku zagrebačkog Županijskog suda o izručenju Njemačkoj.

Suprotno odluci zagrebačkog, velikogorički Županijski sud odlučio je da se ne izruči Zdravka Mustača, kojeg Njemačka također temeljem europskog uhidbenog naloga traži zbog povezanosti s Đurekovićevim ubojstvom, a obitelj je na tu odluku ranije podnijela žalbu.

"Po našem stavu Županijski sud u Velikoj Gorici pogrešno tumači odredbe zakona o kaznenopravnoj suradnji sa zemljama EU jer ga tumači na jedan bukvalan način. Županijski sud u Zagrebu taj zakon tumači onako kako ga, smatram, treba tumačiti, a to je u svjetlu odredbi prava EU, jer je taj zakon dio pravne stečevine Unije koju je Hrvatska preuzela", kazao je Pavlović.

Dodao je da hrvatski sudovi, od ulaska u Uniju imaju obvezu takve zakone tumačiti u skladu s načelima i principima prava EU, a ne isključivo domaćeg prava.

"Ako postoji bilo kakav problem da se ta dva prava usklade, nacionalni sud dužan je učiniti sve da se ispuni svrha one odredbe koja postoji u pravu EU", naglašava.

To županijski sud u Velikoj Gorici, za razliku od zagrebačkog, nije prepoznao i nije učinio i to je "primarni razlog naše žalbe na odluku o odbačaju" zahtjeva za Mustačevim izručenjem.

Iako je sud u Velikoj Gorici zbog zastare odbio izručiti Mustača ta odluka nije pravomoćna. Naime, iako je sud odbio i žalbu obitelji zaključujući da nisu stranka u postupku oni su se na tu odluku žalili Vrhovnom sudu koji bi pravorijek trebao donijeti narednih dana. Prihvati li Vrhovni sud obiteljsku žalbu Pavlović smatra da bi najviši sud odmah trebao odlučiti i o meritumu, odnosno zahtjevu da se Mustača ipak izruči Njemačkoj.

Turudić: Svaki sudac je zadovoljan kada mu viši sud potvrdi odluku

Sudac Ivan Turudić izrazio je zadovoljstvo što je njegovu prvostupanjsku odluku o izručenju Perkovića Njemačkoj Vrhovni sud u cijelosti potvrdio.

"Svaki sudac je zadovoljan kada mu viši sud potvrdi odluku i tome nemam ništa za dodati", kazao je Hini Turudić, dodavši da će zagrebački Županijski sud od policije zatražiti da izvrši europski uhidbeni nalog i izruči Perkovića.

"Policija se sada mora dogovoriti s njemačkim kolegama o primopredaji u roku od 10 dana", objasnio je Turudić, napomenuvši kako je riječ o "instruktivnom, a ne obvezujućem roku". Napomenuo je da za Perkovića na snazi mjere opreza, a to su zabrana napuštanja boravišta i privremeno oduzimanje putovnice i osobne iskaznice, odnosno da on neće biti automatski uhićen.

Sudac Turudić bio je na čelu izvanraspravnog vijeća koje je 9. siječnja donijelo nepravomoćnu odluku o izručenju, odbacivši glavni argument obrane, ali i zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva da je u tom slučaju nastupila zastara još 1998.

Perković od početka ne pristaje na izručenje jer tvrdi da nije počinio zločin te da je žrtva lažnog svjedočenja udbina ubojice Vinka Sindičića.

I Vrhovni sud smatra da nije trebalo ispitivati zastaru te da se Perković neosnovano boji nepravednog suđenja

Obrazlažući odbijanje žalbi koje je na odluku o izručenju bivšeg šefa jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića podnijela njegova obrana, ali i državno odvjetništvo, Vrhovni sud je naglasio kako je zagrebački Županijski sud pravilno utvrdio da u tom slučaju nije trebao ispitivati načelo dvostruke kažnjivosti pa time ni zastare te da je s razlogom odbacio Perkovićeve tvrdnje da u Njemačkoj ne bi imao pravedno suđenje.

U nepravomoćnoj odluci o izručenju izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbacilo je glavni argument obrane, ali i državnog odvjetništva da je u tom slučaju nastupila zastara, pojašnjavajući da se kod europskog uhidbenog naloga (EUN) postojanje zastare u domaćem zakonodavstvu niti ne mora ispitivati za kaznena djela navedena u katalogu EUN-a, među koja spada i ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.

"Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio, da u slučaju kada se radi o kaznenom djelu ubojstva (neovisno o pravnoj kvalifikaciji djela u našem Kaznenom zakonu), treba primijeniti odredbu članka 10. Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Taj članak određuje da se kod trideset dva kažnjiva djela navedenim u općim kategorijama, koja se nalaze na popisu navedene odredbe, ne ispituje dvostruka kažnjivost", stoji u obrazloženju vijeća Vrhovnog suda u kojem su uz predsjednicu Lidiju Grubić Radaković bili suci Marin Mrčela i Zdenko Konjić.

Vijeće je zauzelo stav da se unošenjem zastare kao mogućnosti obvezatnog odbijanja izvršenja europskog uhidbenog naloga nije izmijenio karakter instituta zastare i njegova vezanost za postojanje kaznenog djela i kazne, već je samo kod kaznenih djela kod kojih se primjenjuje načelo dvostruke kažnjivosti, postao osnova za obvezno, a ne fakultativno odbijanje izvršenja uhidbenog naloga.

Iako smatraju da nastupanje zastare nije odlučno u Perkovićevu slučaju Vrhovni sud podsjetio je i na svoje ranije stavove po kojima i kod nedjela kod kojih se uzima u obzir tzv. dvostruka kažnjivost nastupanje relativne zastare ne može biti osnova za odbijanje uhidbenog naloga, već je to isključivo nastupanje apsolutne zastare u trenutku donošenja odluke.

Sud je zauzeo stav i da u slučaju Perković nisu odlučne ni tvrdnje iz njegove žalbe da u Njemačkoj ne bi imao pošteno suđenje.

"Potrebno je navesti da prema praksi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu izručenje može biti odbijeno ako traženoj osobi u zemlji izdavanja naloga prijeti očigledna uskrata pravičnog suđenja", što se procjenjuje prema strogom testu i predočenim dokazima.

"Žalitelj, ne samo da nije pružio dokaze koji bi osnovano ukazivali na okolnost da bi na suđenju u SR Njemačkoj došlo do očiglednog kršenja načela pravičnog suđenja, već to nije učinjeno niti vjerojatnim", zaključuju na Vrhovnom sudu. Dodaju da je Perković pritom iznio tek vlastitu ocjenu vjerodostojnosti dokaza iz pravomoćne presude s naglaskom na iskaz Vinka Sindičića, kojega je u međuvremenu prijavio za lažno svjedočenje, Sindičićevu izjavu kojom 'povlači svoje iskaze i objašnjava zašto je dao lažan iskaz' te dva novinska napisa koji govore o njegovoj nevjerodostojnosti.

"Žaliteljevo viđenje (ne)vjerodostojnosti iskaza jednog svjedoka potkrijepljeno dokumentacijom koja nije prošla provjeru svojstvenu dokazivanju u kaznenom postupku nije dostatna niti za vjerojatnost, a kamoli za izvjesnosti da bi na suđenju u SR Njemačkoj, na kojem tek trebaju biti izvedeni i ocijenjeni potrebni dokazi, traženoj osobi bilo očigledno uskraćeno pravo na pravično suđenje", zaključio je Vrhovni sud.