Foto: Index, FAH, Shutterstock

DAN planeta Zemlje svake se godine obilježava na današnji dan kako bi svjetska populacija postala svjesna svoje odgovornosti prema planetu na kojem živi. Povodom tog značajnog datuma tijekom cijelog proteklog tjedna u zagrebačkim gradskim vrtićima djecu su učili važnosti recikliranja. No, iako ih se od najmanjih nogu uči tome, odrasli, barem što se Zagreba tiče, rijetko tu aktivnost provode u djelo.

Izvještaj Europske komisije o odvajanju i recikliranju otpada u 2015. godini u glavnim gradovima EU predočio je poražavajuće rezultate za Zagreb, koji odvaja tek 1 posto ukupne količine komunalnog otpada. Istovremeno su prikazali usporedbu s Ljubljanom, koja je proglašena prvom "zero waste" prijestolnicom u EU zbog odvajanja i recikliranja više od 60 posto otpada. Na vremenskoj lenti prikazani su postoci odvajanja u zadnjih 10 godina koji ukazuju na stagnaciju Zagreba ispod 1 posto i rast Ljubljane od 8 do 65 posto odvajanja otpada.

Zagrepčanima na raspolaganju tek 6000 spremnika za odvojeni otpad

Takav loš rezultat posljedica je promašene gradske politike koja godinama zagovara miješanje i spaljivanje, a zanemaruje odvajanje i recikliranje otpada. Godinama je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zagovarao gradnju spalionice, iako je sada promijenio ploču pa je tako nedavno izjavio da spalionice više nisu "in".

Zagrepčani još uvijek nemaju usvojenu kulturu odvajanja otpada, a u tome im nije pomogao ni Grad, koji je trebao poduzeti konkretne mjere da se građane usmjeri odvajanju otpada. Primjera radi, posjetili smo najpoznatiju zagrebačku tržnicu Dolac na kojoj nema niti jednog spremnika za odvojeno prikupljanje otpada pa kumice i trgovci nemaju izbora nego kartonske kutije bacati u jedine kontejnere koji su im na raspolaganju - one za miješani otpad.

U Zagrebu bez šire okolice živi oko 800.000 stanovnika, kojima je na raspolaganju svega 6.080 spremnika i posuda za odvojeno prikupljanje papira, stakla, plastične i metalne ambalaže, tekstila i biootpada, dok se u devet reciklažnih dvorišta prikuplja dvadesetak vrsta otpada iz domaćinstava.

Tako u samom centru grada gdje osim stanara postoji i niz poslovnih prostora, trgovina, postavljeno je tek nekoliko kontejnera za odvojeni otpad, koji su redovito prepuni pa građani nerijetko ostavljaju otpad kraj kontejnera. Jedini koji su koliko toliko prazni su oni za plastiku. Zahvaljujući "visokom" standardu mnogi su primorani sakupljati plastične boce ne bi li si tako osigurali pokoji obrok.

O tome je li ovaj broj spremnika za odvojeni otpad dovoljan za grad poput Zagreba i zašto je Zagreb na samom dnu europske ljestvice po odvojenom prikupljanju otpada porazgovarali smo s Markom Košakom iz Zelene akcije.

Košak, koji je voditelj Programa otpada u razgovoru za Index kazao je kako zagrebačke gradske vlasti godinama vode potpuno pogrešnu politiku gospodarenja otpadom.

"Zagrepčanima koji odvajaju otpad to nije isplativo"

"Zagreb je proglašen prijestolnicom smeća jer odvajamo samo jedan posto ukupne količine komunalnog otpada. Godinama se gurao projekt spalionice umjesto da se građanima olakšalo odvajanje otpada. Trebalo ih se motivirati kroz strukture njihovih mjesečnih računa. Jedino smanjenjem računa za smeće za one koji odvajaju otpad bi se povećao postotak odvojenog i recikliranog otpada.

Ne postoji jedinstvena metoda kako to provesti. Treba napraviti dobru analizu. Postoje primjeri većih gradova od Zagreba koji su uspješno riješili pitanje otpada. Za svaki grad je potrebna analiza i studija. Nedavno je napravljena za Milano i ubrzo se povećao postotak odvojeno prikupljenog otpada. Takva studija treba i Zagrebu. Mogli bi se napraviti čipirani spremnici tako da svaki građanin ima ključ određenog spremnika i zaduženi volumen ili pak postoje čipirane vrećice koje se mogu vagati. Postoje razni načini kako se može uspostaviti dobar sustav gospodarenja otpadom.

Jedan od njih su i podzemni spremnici samo za stanare pa samo za poslovne subjekte. Kod nas je problem što, osim činjenice da imamo premalo spremnika za odvojeni otpad, oko 6000 samo, također nema nikakve kontrole nad njima. Svaka zgrada bi trebala imati svoj mali zeleni otok sa spremnicima za odvojeni otpad i to tako da pristup imaju samo određeni stanari.

Dakle ključno je da se spremnike približi građanima i da ih se motivira kroz cijenu. Sada mnogim građanima ti spremnici nisu dostupni jer su smješteni daleko od njihovih stanova, kuća, a i dosad im odvajanje otpada nije bilo isplativo. Naime, oni koji odvajaju otpad plaćaju istu cijenu kao i oni koji ne odvajaju.

Jedino ih niži računi mogu potaknuti na odvajanje otpada", zaključio je Košak.

Kako je Ljubljana postala prijestolnicom čistoće

S druge strane, susjedna Ljubljana napravila je nevjerojatan pomak po pitanju gospodarenja otpadom. Europska komisija proglasila ju je prvom zero waste prijestolnicom u EU zbog odvajanja i recikliranja više od 60 posto otpada.

Košak kaže kako je razlog tome što je Ljubljana od 2006. sustavno unaprjeđivala sustav gospodarenja otpadom. Ulagali su tvrdi, u spremnike za odvajanje otpada, centar za ponovnu uporabu, te ono što je izrazito važno - u edukaciju građana.

I dok se Ljubljana "primila" posla, Zagreb je kaže Košak, samo pokušavao progurati loš projekt spalionice. Uz to je dodaje, sustavno zanemarivao odvajanje i recikliranje putem neefikasnih spremnika udaljenih od građana i nepravedne naplate odvoza miješanog.

"Gradsko komunalno poduzeće Čistoća godinama pruža vrlo nekvalitetnu uslugu i nezakonito naplaćuje odvoz otpada građanima Zagreba. Građani ne mogu sami birati veličinu spremnika i broj odvoza pa im se tako u većini slučajeva odvoze poluprazne kante nekoliko puta tjedno kako bi im se naplatili što veći računi. Istovremeno nemaju mogućnost jednostavno odvojiti otpad jer su im spremnici za odvajanje udaljeni i nedostatni, a reciklažna dvorišta često prepuna te ih ima manje od Zakonom propisanih. Nedostatkom spremnika za odvajanje i proizvodnjom velikih količina miješanog otpada za gomilanje na odlagalištu okolišu se nanosi velika šteta, a takva nebriga gradske vlasti mogla bi uskoro rezultirati povećanjem iznosa na računima građana zbog neispunjenja ciljeva odvajanja i smanjenja odlaganja na odlagalište", rekao je Košak.

U izvještaju EK o postotku otpada koji se odvojeno prikuplja i reciklira u 28 europskih metropola, ističe se kako je ključ za uspjeh Ljubljane bilo uvođenje sakupljanja od vrata do vrata, posebno za biootpad, koji najviše pridonosi brzom usponu prikupljenog postotka.

"Sustav je podržala vrlo dobra komunikacijska strategija komunalnog poduzeća Snaga u suradnji s medijima i udrugama", ističe se u izvještaju EK.

Uloženo je dosta truda u osvješćivanje građana kako smanjiti proizvodnju otpada, a partnerska organizacija koja im u tome pomaže je REUSE - Centar za ponovnu upotrebu, gdje raznim aktivnostima nastoje motivirati građane da stvari popravljaju umjesto da ih se rješavaju bacanjem u smeće. REUSE je ostvario partnerski odnos i sa školama i sada je ta inicijativa proširena na nacionalne pokušaje smanjivanja prehrambenog otpada i bacanja hrane.

Ministar Dobrović pomaže Bandiću

Europska komisija je zemljama članicama EU postavila određene rokove koji se trebaju ispoštivati. Prema novoj Direktivi o otpadu, do 2030. treba reciklirati 65 posto komunalnog otpada i 75 posto ambalažnog otpada, a uvedena je i obvezujuća direktiva o maksimalno 10 posto ukupnog otpada koji smije završiti na odlagalištima.

S poražavajućom stopom reciklaže od oko 18 posto Hrvatska je, uz još nekoliko članica, dobila prijelazni period od pet godina da se prilagodi novim pravilima. Do 2020. moramo ispuniti obvezu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. Iako Hrvatska itekako kaska, Zagreb je taj koji ima najveći problem ako uzmemo u obzir činjenicu da smo na najmanjem mogućem broju od svega 1 posto po prikupljanju odvojenog otpada.

Novi ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović svjestan da se Zagreb potpuno pogubio, da vodi katastrofalnu politiku gospodarenja otpadom, odlučio je priskočiti u pomoć zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandić. Osnovana je stoga Radna skupina za provedbu Akcijskog plana gospodarenja otpadom u Zagrebu, koju čine i predstavnici resornog ministarstva.

"Cilj je da u što kraćem roku donesemo Akcijski plan koji će unaprijediti postojeći sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu kako bi se povećao stupanj odvojeno prikupljenog otpada, a građani dobili što kvalitetniju uslugu. Zagreb je za kriterij naplate odvoza otpada odabrao volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika. Broj odvoza otpada i dalje je ostao fiksan te bi se taj dio mogao urediti još kvalitetnije. Primjerice kad bi se građanima omogućilo da sami biraju koliko puta tjedno žele da im se odvozi otpad, još bi ih se više poticalo na razvrstavanje. S manjim brojem odvoza plaćala bi se i niža cijena usluge. Uvjeren sam da uz našu potporu Zagreb kao glavni grad Hrvatske to može napraviti", rekao je ministar Dobrović, ističući kako se građane mora stimulirati na odvajanje otpada.

Zagrepčani bi mogli platiti visoku kaznu

Gradonačelnik Bandić je nedavno najavio da od svibnja kreće zonski odvoz otpada prema kojem bi se otpad odvozio dva puta tjedno, u središtu grada tri puta te u rubnim dijelovima jednom tjedno. Najavio je i smanjivanje cijene odvoza otpada "za one koji će to zaslužiti kućnim kompostiranjem, recikliranjem i smanjivanjem količina otpada iz kućanstava", međutim nije obrazložio na koji način će se određivati tko je, a tko nije zaslužio.

Građani Zagreba tako još uvijek ne znaju kakvi ih računi čekaju od idućeg mjeseca, a istovremeno se ne provode nikakve kampanje kojima bi ih se informiralo i potaknulo na odvajanje.

I za kraj podsjetimo i na rak ranu Zagreba, a to je Jakuševac koji posjeduje okolišnu i dozvolu za gospodarenje otpadom čija se revizija treba obaviti do 31.12.2018. Od tog roka u Hrvatskoj će se na usklađenim otpadima smjeti odlagati samo obrađeni otpad, odnosno ostaci koji ostanu nakon reciklaže i oporabe otpada mehaničko-biološkom obradom ili nekom drugom tehnologijom. Više se neće moći odlagati miješani komunalni otpad kao što se sada radi.

Budući da je odustao od spalionice, ne zna se kako Bandić u dvije i pol godine planira riješiti problem Jakuševca. Ako ne uspije, Zagrebu kao i Hrvatskoj prijete visoke kazne Europske unije. Iako se ne zna točno kolike bi mogle biti jer su individualne, Italija je primjera radi prije dvije godine kažnjena s 40 milijuna eura.

Ukoliko zbog dugogodišnje katastrofalne gradske politike gospodarenja otpadom dođe do plaćanja visokih penala, to će naravno, građani platiti.