NEKOLIKO dana nakon što je u Sloveniji obznanjeno postojanje velike masovne grobnice otkrivene u rudniku Barbara u mjestu Huda Jama pokraj Laškoga, podjele u javnosti i dalje ne prestaju.

> U slovenskoj novootkrivenoj masovnoj grobnici nalaze se žrtve Križnog puta?

> Stravična masovna grobnica u Sloveniji: "Smrt je bila spora, penjali su se jedni preko drugih"

> Slovenija će tražiti ubojice žrtava iz masovne grobnice kraj Laškoga

Pristaše i protivnici Narodnooslobodilačke borbe (NOB) sukobljuju se u mišljenjima tko je odgovoran za pokolj u Hudoj Jami, ali i za druga masovna stratišta diljem Hrvatske i Slovenije u kojima su živote izgubile na tisuće ljudi.

Predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar rekao je danas da "nam je trenutno najmanje potrebo izazivanje novih povijesnih i ideoloških sukoba", prenosi 24ur.com.

Reagirajući na prijedlog Nove Slovenije da se nosioci boračkih prava i mirovina stečenih u NOB-u zbog šutnje o poslijeratnim zločinima odreknu svojih privilegija, Gantar je rekao kako nije moguće općenito kriviti NOB za poslijeratne zločine, već je potrebno da se pokuša činjenično utvrditi tko su krivici i naručitelji masovnih zločina.

Hrvatska nudi pomoć

Istodobno dok u Sloveniji traje popisivanje i zbrinjavanje posmrtnih ostataka žrtava masovnog pokolja u Hudoj Jami, iz Zagreba stiže informacija kako će se idućeg tjedna prema tom mjestu uputiti hrvatska delegacija u kojoj će biti ministri Jadranka Kosor (MOBMS) i Tomislav Karamarko (MUP).

Kosor je za Hrvatski radio kazala da će s kolegom Karamarkom grobnicu u rudniku Barbara najvjerojatnije posjetiti u ponedjeljak kada će položiti cvijeće i zapaliti svijeće kao znak da niti jedan zločin ne smije ostati nekažnjen. Dvoje ministara će Sloveniji ponuditi suradnju Hrvatske u rasvjetljavanju okolnosti stravičnog zločina u Hudoj Jami.

Sondaža zatrpanog rudničkog kopa započela je u kolovozu 2008. od strane Vladinog povjerenstva za istraživanje rata i poraća. Prema usmenim iskazima, u rudnik Barbara bačeno je nekoliko tisuća slovenskih domobrana, hrvatskih civila i njemačkih vojnika.

Prema riječima dr. Jože Dežmana, stručnjaka za masovne grobnice i direktora Muzeja novije povijesti u Ljubljani, osim Hrvata i Slovenaca, među žrtvama najvjerojatnije ima i Crnogoraca i Srba. Identifikacija će biti otežana zbog raspadanja tkiva leševa koji su bili zasuti vapnom.

"Na svijetu nema vojske koja može počiniti takve masovne pokolje bez znanja vrhovnog vodstva"

"Pokolji do kojih je došlo nakon Drugog svjetskog rata događali su se po zapovjedi Josipa Broza Tita", rekao je za Delo predsjednik Saveza boraca Narodno oslobodilačke vojske Slovenije Janez Stanovnik.

Stanovnik je dodao kako je partizanska vojska bila raspuštena u ožujku 1945. godine, prije tragičnog pokolja u Barbarinom rudniku, koji se dogodio između svibnja i rujna 1945. godine te se tako Savez boraca ograđuje od tog zločina i oštro ga osuđuje.

"Kako su ovo mogle počiniti partizanske jedinice kad je partizanska vojska raspuštena krajem rata? Iako su se mnogi od njih tome opirali, bili su uključeni u Jugoslavensku armiju, koja je u to vrijeme bila službena vojska. Zapovjedni kadar Jugoslavenske armije je imao partizansku prošlost, ali zločini su sigurno povezani sa Snagama državne sigurnosti, koje je nadzirao Tito", rekao je Stanovnik.

Na upit inicira li da je upravo Tito odgovoran za pokolje, Stanovnik je rekao: "Na svijetu nema vojske koja može počiniti takve masovne pokolje bez znanja vrhovnog vodstva".

I.M.
Foto: AFP/Muzej novije povijesti Slovenije