Konačno otkrivena istina - Bog je imao ženu!
Foto: Ilustracija
BOG JE imao ženu, a zvala se Ašera - tako bar tvrdi Francesca Stavrakopoulou, voditeljica odjela za Teologiju i religiju Sveučilišta Exeter, prenosi Discovery. Njenu teoriju podupire i istraživanje Raphaela Pataia, povjesničara koji je 1967. godine prvi progovorio o činjenici da su, prema Knjizi kraljeva, drevni Izraeliti uz Jahvu štovali i Ašeru, i to, ni manje ni više, nego u zajedničkom hramu u Izraelu.
"Jahve i njegova Ašera"
"Poznajete ga pod raznim imenima - Jahve, Bog i Alah, no sve se velike abrahamske religije (židovska, muslimanska i kršćanska) slažu da se radi o jednom bogu, a ne samo jednom među mnogim bogovima", tvrdi Stavrakopoulous. "Nakon višegodišnjeg istraživanja povijesti i religije Izraela došla sam do zanimljivog, i pomalo nezgodnog, zaključka - Bog je imao ženu."
Svoju teoriju temelji na drevnim tekstovima, amuletima i figuricama pronađenim u iskopinama kod grada Ugarita, odnosno na području današnje Sirije. Svi artefakti i dokazi upućuju na postojanje moćne božice plodnosti pod imenom Ašera. Njena je povezanost s Jahvom očita, iako pokušajima cenzure skrivena, i u Bibliji, kao i u napisima na grnčariji iz 8.st. pKr., pronađenoj u Sinajskoj pustinji, na mjestu zvanom Kuntillet Ajrud.
"Napis na artefaktima odnosi se na zazivanje blagoslova", pojašnjava Stavrakopoulous. "Blagoslov se, važno je istaknuti, zaziva od 'Jahve i njegove Ašere', što je jedan od brojnih dokaza da se radilo o božanskom paru. U kombinaciji s biblijskim tekstom iz Knjige kraljeva, koji opisuje štovanje Ašere u Jahvinom hramu, gdje su joj ženske službenice tkale ritualne tkanine, dokazi se više ne mogu ignorirati."
Cenzura u Bibliji
Postojanje tekstova koji spominju "božanski par" potvrdio je i J. Edward Wright, predsjednik Centra za judaističke studije iz Arizone i Albrightovog Instituta za arheološka istraživanja. "Unatoč pokušajima cenzure, Ašeru nisu uspjeli u potpunosti 'istjerati' iz Biblije, gdje je najvjerojatnije smetala muškim urednicima koji su skupljali i prevodili tekstove koji zajedno čine Stari zavjet. Analizom tih tekstova, arheoloških dokaza, ali i tekstova naroda koji su graničili sa starim Izraelom, moguće je rekonstuirati ulogu Ašere u religijama Južnog Levanta."
Ašera je mnogima je poznatija pod svojim drugim imenima - Astarta (Grci), Ištar (Asirci i Babilonci) i Inanna (Sumerani). Svim tim narodima Ašera je predstavljala vrlo važno božanstvo, moćno, ali i njegujuće i obnavljajuće, tvrdi Wright. "Mnogi prevodioci na engleski 'Ašera' često prevode kao 'Sveto Drvo', što je vjerojatno, inspirirano idejom o jednom i samo jednom biblijskom Bogu, samo još jedan pokušaj skrivanja njenog postojanja i uloge koju je imala", dopunio je.
Drevni Izraeliti bili su politeisti
S teorijom o sveobuhvatnoj cenzuri slaže se i Aaron Brody, direktor muzeja Bade i izvanredni profesor na Pacific School of Religion, odjela za Bibliju i arheologiju. "Na Ašeru se u nekim tekstovima referiraju kao na 'drvo', koje je posječeno i spaljeno pred Hramom. Spalili su je, kako se navodi, vladari skloni nametanju Jahve kao jedinog, muškog, boga", izjavio je Brody.
"Drevni su Izraeliti bili politeisti", dodaje. "Sve do 586. pKr. pravih monoteista, koji su štovali isključivo Jahvu, bilo je izrazito malo. Nakon te godine, progona u Babilon i uništenja Hrama u Izraelu, javljaju se prve naznake strogog monoteizma pod motom 'Jedan bog za sve narode'."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati