Foto: Zunal, TecArchitecture, Rob Bishop/Wikipedia, Martin St-Amant/Wikipedia, Simon Peckham/Flickr, SustainableCitiesNet, Fiets Beraad

OTKAD su prvi dimnjaci u nebo počeli slati milijune tona plinova i otpada koji već neko vrijeme uspješno pokušavaju dokrajčiti planet na kojem živimo, gradovi su smatrani centrima zagađenja i prenapučenosti, kao i odličnim generatorima planina otpada, od kojeg se veliki dio mogao reciklirati.

Uz današnju tehnologiju, nastavljanje takvog ponašanja prema okolišu više nema opravdanja - solarni kolektori, vjetrenjače i grijanje pomoću topline podzemnih voda, uz malo truda, mogu se koristiti kao obnovljiv i ekološki prihvatljiv izvor električne i toplinske energije za mnoge sustave koji gradove održavaju na životu. Neki su već počeli pružati dobar primjer ostalima, pa pogledajmo kojih to sedam gradova s jedne od lista svojim stanovnicima nastoji pružiti ugodniji i čišći život.

1. Eko-grad, Hamburg, Njemačka

Obnavljanje stare luke Harburg i obližnjih tvornica daje život novom kompleksu, zapravo prvom eko-gradu u Njemačkoj. Vjetrenjače na vrhovima tornjeva gradu će pružati više od 10 posto potrebne električne energije, a pri obnovi i nadogradnji korišteni su reciklirani materijali preostali od prijašnjih postrojenja.

Vodu će grijati sustav za solarno grijanje, što uklanja potrebu za korištenjem plina. Zgrade su dizajnirane kako bi samim oblikom više iskorištavale npr. prirodno svjetlo, pa se očekuje i smanjenje potrošnje energije i do 30 posto. Preko 40 posto površine kompleksa činit će otvorene površine, namijenjene pješacima, dok će zeleni krovovi iskorištavati kišnicu i pružati čišći zrak.

Kompleks bi trebao primiti i posebna, najviša priznanja, koja dodjeljuju organizacije koje analiziraju samoodrživost naselja i gradova- LEED, BREEAM i njemački GSBC.

2. Geotermalno grijanje, Newcastle, Velika Britanija

Newcastle-Upon-Tyne nekoć je bio veliko industrijsko središte, obavijeno dimom i smogom. Danas velikim koracima grabi u novo doba, što su prepoznale agencije za zaštitu okoliša i tamošnja vlast, pa je 2009. godine proglašen "najzelenijim" gradom u Velikoj Britaniji, a neslužbeno je poznat i kao grad s najviše električnih automobila u toj zemlji, s preko 1000 postaja za punjenje, koje će biti izgrađene kroz iduće dvije godine.

Poboljšanje kvalitete zraka, širenje zelenih površina i obnavljanje samog ekosustava neki su od najvažnijih ciljeva za upravu Newcastlea. Sljedeći projekt uključuje bušotine koje će dosezati i do 2000 metara pod zemlju, gdje postoji obilje tople vode s temperaturom oko 80 stupnjeva Celzija. Voda bi zatim bila ispumpavana na površinu, gdje će se koristiti za grijanje novog Znanstvenog centra i Eldon Square Malla, s preko 140 dućana. Oba kompleksa tako bi uživala na ugodnoj temperaturi, bez korištenja fosilnih goriva. Cijena projekta - oko 900.000 funti.

3. Smanjenje zagađenja u luci, New York, New York

Kombinacija prljave vode koja se slijeva ulicama grada za vrijeme kiša i oluja i otpadnih voda gradske kanalizacije, zbog slabe infrastrukture često završi u gradskoj luci. Gradski odjel za zaštitu okoliša New Yorka prošle je godine za poboljšanje sustava odvodnje i upravljanja odvojio 2,6 milijuna dolara. Upotrebom različitih materijala, kao i biljnih vrsta koje bi sprečavale slijevanje voda, trebalo bi se rasteretiti odvode i omogućiti bolje iskorištavanje vode, koja usput ne bi dalje zagađivala luku.

4. "Solarna tržnica", Albuquerque, New Mexico

Korist od posjećivanja zelenih tržnica je mnogostruka - zdrava hrana, više voća i povrća, a manje brze i masne hrane i poticanje na dodatnu, što prirodniju, proizvodnju hrane. Sve to u konačnici rezultira većom kvalitetom života. No, i tržnice zahtijevaju električnu energiju kako bi funkcionirale, a kako se obično nalaze na većim, otvorenim površinama, spadaju u idealna mjesta za postavljanje solarnih ploča.

Gradska tržnica u Albuquerqueu jedna je od prvih koje su u potpunosti prešle na takav izvor energije. Korištenjem četiri solarna modula, od kojih svaki pruža 250 W, napajaju se baterije, a struja se zatim iz istosmjerne pretvara u izmjeničnu. Moduli zajedno pružaju oko 1000 W, što će se koristiti za napajanje svega od blagajni, hladnjaka, razglasa, aparata za kavu i bankomata.

Gradski tim koji vodi proces prelaska na solarnu energiju surađuje s tvrtkom CleanSwitch, koja ih je opskrbila potrebnom opremom. Voditelj tima napominje kako se solarna energija može koristiti za sve od proizvodnje i transporta, do dostave i prodaje hrane.

5. Farma vjetrenjača, Shepherds Flat, Oregon

Odlične vijesti iz Oregona - država je u prosincu prošle godine odobrila kredit od 1,3 milijarde (!) dolara, koji će tijekom iduće dvije godine biti iskorišten za izgradnju ogromne mreže od 338 GE vjetrenjača nove generacije. Vjetrenjače, smještene na području od 77 kvadratnih kilometara, zajedno bi trebale pružati 845 MW električne energije, što je dostatno za održavanje gotovo 235.000 kućanstava Kalifornije.

Osim što će mrežom vjetrenjača atmosferu našeg planeta godišnje poštediti 1,5 milijuna tona stakleničkih plinova, Oregon najavljuje i gašenje posljednje elektrane na ugljen. Uz prvu solarnu elektranu na rastaljenu sol, Oregon se može natjecati s farmom vjetrenjača na Rhode Islandu, koja je nedavno proširena na kapacitet od 1 GW.

Slične projekte najavile su Velika Britanija i Kina, a, osim očitih prednosti, treba spomenuti i mnoga nova radna mjesta koja će takvi pothvati osigurati. Procjenjuje se da bi na izgradnji farme u Oregonu trebalo raditi oko 400 zaposlenika iz raznih tvrtki, dok bi nakon izgradnje bilo posla za oko 35 stalnih zaposlenika.

6. Državni eko-stanovi, Sydney, Australija

Projekt pod imenom Lilyfield Housing Redevelopment zbog svog je povoljnog utjecaja na okoliš i iskorištavanja obnovljivih izvora energije od australske agencije Green Star dobio najvišu ocjenu, peticu. Dio grada, koji je nekad sačinjavalo 40 stanova izgrađenih u '50-ima, potpuno je preuređen i prilagođen ugodnom životu, koji istovremeno ne uništava okoliš.

Evo nekih prednosti koje nudi stanovanje u novom naselju - pasivna arhitektura i prirodno ventiliranje uklanjaju potrebu za skupim gutačima električne energije kao što su klima-uređaji, izostanak parkirališta za automobile, no osiguran čuvani parking za bicikle stanara i posjetitelja, spremnici vode u koje se sa zelenih površina na krovovima skuplja 120.000 litara kišnice, koja se kasnije upotrebljava za zalijevanje vrtova i ispiranje WC školjki, solarni i solarno-termalni moduli osiguravaju 60 postotno poboljšanje u iskorištavanju i čuvanju energije nad standardnim stanovima, kao i grijanje vode.

Devet stanova bit će u potpunosti prilagođeno osobama s poteškoćama u kretanju, a nakon što novo naselje nakupi dovoljno stanovnika, bit će izgrađen i zajednički vrt, u kojem će svaka obitelj moći uzgajati svoju hranu, što bi trebalo pridonijeti i prijateljskom odnosu među samim stanovnicima. Za druženje je predviđeno i centralno dvorište, kao i prostori za roštilj.

Osim na zemlju, mislilo se i na nebo, koje već dugo pati od svjetlosnog zagađenja. Senzori pokreta i razine svjetla određuju paljenje i gašenje vanjske rasvjete, od koje se prema nebu gubi samo 5 posto. Posebno dizajnirani rasvjetni stupovi pružaju bolje osvjetljenje i ljepši pogled na zvijezde.

7. Solarne biciklističke staze, Nizozemska

Nizozemska je, osim po tulipanima, poznata i po biciklizmu, a brojne biciklističke staze uskoro bi mogle postati višestruko korisne. TNO, Ooms Avenhorn Group i Imtech planiraju izraditi betonske ploče koje bi pod staklenom površinom sadržavale kristalne silicijske solarne ćelije. Svaka ploča godišnje bi mogla proizvesti i do 50 kWh, što, kad se uzme u obzir da bi ukupna dužina popločenih staza mogla iznositi više desetaka tisuća kilometara, ipak nije malo.

Dobivena električna energija koristila bi se za rad ulične rasvjete, semafora, a po potrebi i kućanstava. Osim toga, računa se da bi promoviranje biciklizma mnoge moglo izvući iz automobila i postaviti na dva, zdravija, kotača.