NA OVIM prostorima pljačkaši, silovatelji, masovni ubojice i psihopati dobivaju status nacionalnih heroja i moralnih uzora, ali kao utjeha za tu deprimirajuću spoznaju može poslužiti činjenica da su i neke naoko civilizirane države imale slične primjere. Jedan od njih je Jesse James (1847 – 1882), američki ratni zločinac i poratni odmetnik kojeg je specifičan splet političkih okolnosti nakon završetka građanskog rata učinio nacionalnim junakom. Za herojsku famu o Jamesu je, možda ipak najzaslužniji način na koji je skončao, a što predstavlja predmet filma "Ubojstvo Jessea Jamesa od kukavice Roberta Forda".

Film, temeljen na romanu uglednog književnika Rona Hansena, radnju započinje u jesen 1881. godine. Jesse James (Pitt) se prethodno desetljeće pod parolom nastavkla građanskog rata drugim sredstvima, odnosno borbe protiv omrznutih Sjevernjaka, bavio krvavim pljačkama banaka i željeznica, postavši najtraženiji odmetnik Amerike, ali i heroj za gubitničke Južnjake. Iako je uspijevao izmicati vlastima, Pitt je ostao bez najvjernijih prijatelja ili suradnika – svi su ili izginuli ili u zatvoru – pa svoju bandu mora popunjavati mladim, neiskusnim kadrovima među koje spada 19-godišnji Robert Ford (Affleck). Mladić je opčinjen Jamesom i opsjednut idejom da će u njegovom društvu postati slavan odmetnik. Međutim, kako vrijeme prolazi, tako je sve jasnije da od toga nema ništa te će Ford zaključiti kako mjesto u povijesti može osigurati na drukčiji način.

Iako su mnogi holivudski filmaši na ovaj ili onaj način obradili temu iz naslova, "Ubojstvo Jessea Jamesa" je trebao biti još jedan veliki vestern, odnosno primjer kako suvremeni Hollywood još uvijek može iznjedriti kvalitetne primjerke tog žanra. Iza projekta je kao producent stajao Ridley Scott, a okupljena je dojmljiva glumačka postava. Brad Pitt u ulozi paranoidnog psihopata je nakon dugo vremena pokazao vrhunski glumački talent, odnosno podsjetio javnost da je nešto više od supruga Angeline Jolie. Mladi Casey Affleck je također maestralno odglumio složeni lik, a istakli su se i sporedni glumci poput Paula Schneidera u ulozi odmetnika-zavodnika Dicka Littlea i nekadašnji Clintonov izborni strateg James Carville u ulozi guvernera Crittendena. Melankolični ugođaj revizionističkih vesterna s početka 1970-ih je omogućila i sjajna fotografija Rogera Deakinsa.

Na žalost, u cijelom projektu je zakazala ključna osoba – novozelandski režiser Andrew Dominik. S obzirom da je njegov prethodni film "Chopper" – uznemirujuća, ali fascinatna ekranizacija autobiografske knjige australskog kriminalca Marka Brandona Reada – imala sličnu temu, moglo se pretpostaviti i da će "Ubojstvo Jessea Jamesa" predstavljati pun pogodak. Ali to se nije dogodilo, i to zato što je Dominik malo preozbiljno shvatio svoj predložak. Tako gledatelji nijednog trenutka ne mogu sumnjati da je riječ o adaptaciji književnog djela – naracija Hugha Rossa se cijelo vrijeme bavi najbanalnijim detaljima, a sama radnja u sredini filma se odjednom počinje baviti sporednim likovima.

Takve digresije – prihvatljiva u književnom mediju – oduzimaju vrijednu minutažu, pa je ostalo vrlo malo vremena da se objasne motivi zbog kojih je "junak" filma učinio to što je učinio, a još manje za ono što je možda trebalo biti najfascinantnije – život Roberta Forda nakon Jamesovog ubojstva, odnosno spoznaja kako su mediji i narodne legende taj čin protumačili drukčije od onoga kako se mladić nadao. Iako gledljiv, ovaj film zahtijeva mnogo strpljenja od prosječnog gledatelja, kojima će koncept vesterna biti prihvatljiviji u obliku naslova kao što je "3:10 za Yumu".

uloge: Casey Affleck, Brad Pitt, Mary Louise Parker, James Carville, Zooey Deschanel
režija: Andrew Dominik
proizvodnja: Warner Bros, SAD, 2005.
trajanje: 160 '

OCJENA: 5/10

Dragan Antulov