Kako vozimo u inozemstvu? Legenda kaže da su izvan granica RH hrvatski vozači pitomi poput kućnih ljubimaca. Kada prijeđete granicu i uđete u Sloveniju, već se golim okom može vidjeti da se poštuju ograničenja brzine, ali to je samo dojam.
Naime, podaci slovenskog Ministarstva unutarnjih poslova otkrivaju nam da u susjednoj državi punimo statistike prometnih prekršaja. Intenzitet prometa je velik, pa ima i prekršaja. HAK Revija je pitala slovenski MUP koliko su hrvatski vozači dobili prometnih kazni na slovenskim cestama 2023. godine.
"U 2023. godini državljani Republike Hrvatske na slovenskim su cestama počinili 9959 prometnih prekršaja. Policija je vozačima izrekla 9518 kazni, a 441 vozač je upozoren", odgovorili su.
Koji su najčešći prekršaji?
"Među utvrđenim prekršajima najčešća su prekoračenja najveće dopuštene brzine u naseljima i izvan naselja (brza vožnja na autocestama, brzim cestama i drugim državnim cestama). Ostali utvrđeni prekršaji su nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te nepoštivanje prometne signalizacije i prometnih pravila.
Među profesionalnim vozačima (vozači autobusa i teretnih vozila ili teretnih vozila s prikolicom), osim navedenih prekršaja, nalaze se i prekršaji koji se odnose na vrijeme vožnje i stanke za vozače, nepoštivanje zabrane vožnje teretnih vozila na cestama na kojima je dopušten samo lokalni promet te preopterećenje vozila", kažu iz slovenske policije.
A koliko su prometnih kazni dobili hrvatski vozači do kraja studenog 2024.?
"Ove godine, od 1. siječnja do 30. studenog, državljani Republike Hrvatske u Sloveniji su počinili 9302 prekršaja. Policija je izrekla 9072 kazne, a opomenuto je 230 vozača", kažu.
Ni vrsta prekršaja ove godine ne razlikuje se bitno od prekršaja koje su hrvatski građani počinili 2023. godine (prekoračenje najveće dopuštene brzine, nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisna uporaba mobilnog telefona te nepoštivanje prometne signalizacije i prometnih pravila).
Ima li problema s naplatom kazni vozača iz Hrvatske?
Prekršajni postupak i izricanje novčanih kazni propisani su Prekršajnim zakonom (ZP-1). Ukratko, propisi o plaćanju kazni jednaki su za sve strance, bez obzira na državljanstvo, koji na području Slovenije počine prekršaj za koji se novčana kazna izriče na mjestu počinjenja prekršaja.
Državljanin Hrvatske koji počini prekršaj u Sloveniji može, sukladno odredbama ZP-1, na mjestu prekršaja namiriti kaznu u polovičnom iznosu. Ako kazna nije naplaćena na mjestu počinjenja prekršaja, uz potvrdu se privremeno oduzima isprava sukladno odredbama ZP-1, koja se privremeno čuva u nadležnoj policijskoj jedinici do plaćanja kazne. Tako je strancu omogućeno da prije napuštanja zemlje plati polovicu kazne.
Ako stranac (hrvatski državljanin) koji nema prebivalište (u Sloveniji) želi izbjeći plaćanje novčane kazne napuštanjem države ili se protivi izrečenoj novčanoj kazni, protiv njega (hrvatskog državljanina) se vodi neodgodivi postupak na temelju ZP-1 pred nadležnim sudom.
Nadležni sud potom provodi prekršajni postupak i nalaže plaćanje cjelokupne kazne, kao i troškova postupka.
Ako stranac (hrvatski državljanin) počini prekršaj za čije je odlučivanje neposredno nadležan sud, stranca (hrvatskog državljanina) se odmah privodi nadležnom sudu sukladno odredbama ZP-1. Sud tada presudom o prekršaju izriče novčanu kaznu.