Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) sve je češća tema u medicinskim i javnim raspravama. Pitanje koliko je dijagnoza točnih, a koliko ih je rezultat pretjerane medicinske kategorizacije, izaziva podjele među stručnjacima. No, postoji jednostavan test koji traje samo dvije minute i može pomoći u prepoznavanju simptoma ADHD-a.
Test poznat kao Adult ADHD Self-Report Scale (ASRS) Symptom Checklist razvili su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i stručnjaci s Medicinskog fakulteta Harvard. Koristi se kao alat za prepoznavanje simptoma ADHD-a kod odraslih, a podržavaju ga NHS, razne zdravstvene organizacije i liječnici u Velikoj Britaniji i SAD-u.
Test se sastoji od 18 pitanja podijeljenih u dva dijela. Prvi dio (A) uključuje 6 ključnih pitanja, koja su najučinkovitija u otkrivanju ADHD-a. Primjeri pitanja su "Koliko često zaboravljate obveze i sastanke?" ili "Koliko često se vrpoljite ili ne možete mirno sjediti?" Odgovori se rangiraju od "nikada" do "vrlo često", a četiri ili više odgovora u kategoriji "često" ili "vrlo često" mogu ukazivati na potrebu za daljnjom procjenom.
Drugi dio (B) sadrži 12 dodatnih pitanja, koja pomažu liječnicima da bolje razumiju moguće simptome. Primjeri uključuju "Koliko često griješite zbog nepažnje dok radite na dosadnom ili zahtjevnom zadatku?" ili "Koliko često previše pričate u društvenim situacijama?" Test nije dijagnostički alat sam po sebi, ali može ukazati na potrebu za daljnjim kliničkim procjenama, a dostupan je ovdje.
Test se našao u središtu kontroverzi nakon što je Sveučilište Oxford kritizirano jer je gotovo svakom studentu kojem je proveden test dodijelilo dijagnozu ADHD-a, omogućujući im dodatno vrijeme na ispitima.
Istovremeno, broj dijagnoza ADHD-a raste, a propisivanje lijekova za ovaj poremećaj poraslo je gotovo 20% godišnje od pandemije. Povećanje broja slučajeva djelomično se pripisuje utjecaju društvenih mreža poput TikToka i Instagrama, gdje korisnici promoviraju svakodnevne probleme kao moguće simptome ADHD-a.
Britanski ministar zdravstva Wes Streeting upozorio je da se mentalni poremećaji možda prečesto dijagnosticiraju te da postoji opasnost od neopravdanog "otpisivanja" ljudi zbog dijagnoza koje možda nisu precizne.
Prema Kraljevskom koledžu psihijatara, ADHD pogađa između 3 i 4 od 100 odraslih osoba, no sve je više stručnjaka koji tvrde da su neki pacijenti pogrešno dijagnosticirani.
Profesorica Joanna Moncrieff s University College London upozorila je da su kriteriji za ADHD subjektivni i da simptome ovog poremećaja može doživjeti gotovo svatko. "Jedan psihijatar može smatrati da gotovo svatko ima ADHD, dok drugi procjenjuje da ga ima vrlo malo ljudi. Svi imamo simptome ADHD-a u određenoj mjeri."
S druge strane, drugi stručnjaci tvrde da ADHD kod odraslih nije nov problem, već je dugo bio zanemarivan. ADHD se u Velikoj Britaniji službeno priznaje kao poremećaj koji može trajati i u odrasloj dobi tek od 2008. godine. Prije toga, smatralo se da je ADHD isključivo problem djece koji nestaje s godinama.