Foto: Wikipedia/Facebook
Juliju su godinama eksploatirali u sklopu putujuće izložbe sve do njene smrti, a čak i nakon smrti njeno je tijelo izlagano diljem svijeta. Truplo je na kraju završilo u skladištu jednog instituta u Oslu.
Povratak u Meksiko
Nakon što je doznala lokaciju tijela, umjetnica Laura Anderson Barbata započela je kampanju povratka Julije u rodni Meksiko.
"Zaslužila da joj vrate dostojanstvo. Nadam se da ću na ovaj način promijeniti njenu poziciju. Želim da je napokon prestanemo doživljavati isključivo kao žrtvu već i kompletnu i kompleksnu osoba, kakva je i bila", rekla je Barbata za New York Times.
Pastrana i Lent
Pastrana je rođena 1834. i od rođenja je patila od kongenitalne hipertrihoze zbog koje joj je cijelo tijelo bilo prekriveno gustim dlakama. Patila je i od gingivalne hiperplazije zbog koje su joj usne i desni bili zadebljani. Međutim, ni jedna od tih bolesti nije joj za života dijagnosticirana.
1854. otkupili su je kako bi je učinili dijelom izložbe, a za vrijeme boravka u New Yorku, udala se za Theodorea Lenta koji joj je postao menadžer. Povjesničari tvrde da je ona bila zaljubljena u Lenta, ali da ju je on oženio samo zato da na njoj zarađuje. To je viđeno i iz njegovog tretmana supruge s kojom je paradirao Europom i naplaćivao ljudima da vide, kako ju je on nazivao, "Ženu medvjeda".
Bizarni potezi njenog supruga
1859. zatrudnjela je, a i njen je sin naslijedio hipertrihozu. Dijete je umro samo 35 sati nakon poroda, a Pastrana je umrla pet dana kasnije. Imala je samo 26 godina.
Ipak, to nije zaustavilo njenog supruga koji je i nakon njene smrti izlagao balzamirano truplo (zajedno s tijelom djeteta) u staklenom ormaru. Lent je kasnije oženio bradatu ženu iz Meksika, koju je, promocije radi, prozvao Pastraninom sestrom - Zenorom Pastrana.