U današnjem svijetu, briga za zdravlje postala je uobičajen dio svakodnevnog života. No, kada te brige postanu pretjerane, opsesivne i ometaju normalno funkcioniranje, može se raditi o zdravstvenoj anksioznosti.
Što je zdravstvena anksioznost?
Zdravstvena anksioznost, poznata i kao hipohondrija, odnosi se na stalnu i pretjeranu zabrinutost za vlastito zdravlje. Osobe koje pate od zdravstvene anksioznosti često su uvjerene da imaju ozbiljnu bolest, iako medicinski nalazi ne potvrđuju njihovu zabrinutost. Čak i nakon što liječnici uvjere osobu da je zdrava, ona i dalje osjeća strah i sumnju, što je znak dubljeg problema s tjeskobom.
Osobe sa zdravstvenom anksioznošću često pogrešno tumače normalne tjelesne signale, poput glavobolje ili umora, kao simptome ozbiljnih bolesti. Ova stalna preokupacija zdravljem može značajno utjecati na kvalitetu života, uzrokujući smetnje u svakodnevnim aktivnostima, pa čak i prekidanje društvenih odnosa.
Glavni simptom zdravstvene anksioznosti je stalni strah da osoba ima ili će razviti ozbiljnu bolest. No, tu su i drugi simptomi koji prate ovu vrstu anksioznosti. Jedan od njih svakako je opsesivno traženje informacija o bolestima. Naime, ljudi s ovim problemom često provode sate pretražujući internet u potrazi za informacijama o simptomima i bolestima, što dodatno pogoršava njihov strah. Tu su i (pre)česti posjeti liječnicima. Osobe sa zdravstvenom anksioznošću često posjećuju liječnike i traže dodatne pretrage kako bi bili sigurni da su zdravi, iako rezultati stalno pokazuju da nema razloga za brigu.
Pogrešno tumačenje tjelesnih senzacija, ali i izbjegavanje govora o zdravlju i zdravstvenim temama također su pokazatelji zdravstvene anksioznosti.
Zašto je zdravstvena anksioznost sve prisutnija među mladima?
Iako se zdravstvena anksioznost može pojaviti u bilo kojoj dobi, zabrinjavajući trend pokazuje da sve više mladih ljudi pati od ovog stanja. Postoji nekoliko razloga zašto je zdravstvena anksioznost postala učestalija među mlađom populacijom.
Mladi ljudi danas imaju pristup ogromnoj količini informacija putem interneta, ali ne sve informacije su točne ili korisne. Stranice posvećene zdravlju i samodijagnostici mogu lako izazvati strah kod onih koji su skloni anksioznosti. Pretraživači, poput Googlea, često povezuju bezazlene simptome s ozbiljnim bolestima, što vodi u dodatnu paniku. Fenomen poznat kao "cyberhondrija" označava upravo tu pojavu - pogoršavanje anksioznosti zbog traženja informacija o zdravlju na internetu.
Također, globalna pandemija COVID-19 dramatično je povećala razinu zdravstvene anksioznosti, posebno među mladima. Stalni naglasak na opasnosti od virusa, zajedno s mjerama izolacije, stvorili su okruženje u kojem su strah i nesigurnost postali svakodnevni. Mladi ljudi, koji su ionako u osjetljivom razdoblju života, postali su izrazito osjetljivi na ovu vrstu stresa.
Nisu zanemarivi ni društveni mediji kada je riječ o porastu zdravstvene anksioznosti među mladima. Na platformama kao što su Instagram i TikTok, zdravlje i fitnes postali su glavne teme razgovora. Međutim, stalna usporedba s drugima može stvoriti osjećaj nesigurnosti i dovesti do tjeskobe. Uređene slike savršeno zdravih tijela, zajedno s objavama o različitim zdravstvenim trendovima, mogu stvoriti pritisak i strah od bolesti kod mladih.
Mlađa generacija suočava se s brojnim pritiscima - od akademskih postignuća do društvenih očekivanja. Sve veća stopa depresije i anksioznosti među mladima može biti jedan od razloga zašto se zdravstvena anksioznost pojavljuje u toj populaciji. Naime, zdravstvena anksioznost često ide ruku pod ruku s drugim anksioznim poremećajima. Osim toga, mnogi mladi danas imaju visoka očekivanja od sebe, bilo u školi, poslu ili društvenom životu. Zdravstvena anksioznost može se pojaviti kao posljedica straha da bolest može ugroziti njihove ciljeve ili ih spriječiti da postignu ono što žele.
Kako se nositi sa zdravstvenom anksioznošću?
Iako zdravstvena anksioznost može biti vrlo uznemirujuća, postoje načini kako se nositi s njom i poboljšati kvalitetu života. Ograničenje vremena na internetu, razgovor sa stručnom osobom, više boravka u prirodi i u društvu, kao i općenito rad na razvijanju zdravih navika itekako može pomoći.
Zdravstvena anksioznost postaje sve češća među mladima zbog pritisaka modernog društva, dostupnosti informacija i globalnih zdravstvenih kriza poput pandemije. Iako briga za zdravlje nije sama po sebi loša, kada ona postane opsesivna i narušava svakodnevni život, potrebno je potražiti pomoć.