Foto: Shutterstock
Candida je gljivica. Može se kolonizirati u crijevima između crijevnih resica i crijevne stijenke. Tako nastanjena sprječava apsorpciju hrane, kiseli okoliš i razara stijenku te uzrokuje sindrom poroznih crijeva. Tako sprječava i filtriranje štetnih tvari te dopušta ulazak poluprobavljene hrane. Isto u organizmu izaziva imunološki kaos. Loše bakterije, kvasac, gljivice i na kraju plijesan hrane se šećerom te vitalnim sadržajem organizma, a kao nusprodukt proizvode mikotoksine koji truju organizam.
Što uzrokuje množenje gljivica u organizmu?
Što uzrokuje množenje gljivica u organizmu? Teorijom pleomorfoze kolonizacija loših bakterija koje prolaze proces kvasac – gljivica – plijesan objašnjava se morbidnim pleomorfnim promjenama u organizmu. One su uzrokovane značajnijim promjenama u okruženju stanica organizma. Te značajnije promjene uzrokuju namirnice, tvari koje uzrokuju kisele reakcije u organizmu čime se narušava kiselo – lužnata ravnoteža. To je u prvom redu rafinirana hrana i hrana bogata ugljikohidratima, zatim namirnice životinjskog podrijetla, aditivi, alkohol, nikotin, steroidi, antibiotici, kontracepcijske pilule... Kiselost u organizmu može biti i posljedica stresa, iznimnih fizičkih napora, umora, „kiselih“ misli i sl. Ravnotežu u organizmu značajno može poremetiti manjak kisika u organizmu što je i posljedica kiselosti i manjka umjerene tjelovježbe, toksini iz vanjskog okoliša, teški metali. Sve u svemu, sve više smo izloženi uzročnicima koji narušavaju sofisticirano energetsko polje bioloških organizama te se pritišće sve više „tipkala“ za kompostiranje. Tako se pokreću morbidne pleomorfne promjene te se zdravi elementi mijenjaju u patogene. Mikotoksini koji su njihov metabolički nusprodukt nadalje narušavaju ravnotežu. Prisutnost patogenih bakterija i gljivica dakle ne smijemo zanemariti već trebamo pomoći organizmu isključiti tipkalo za reciklažu.
Neovisno o shvaćanju i prihvaćanju teorije pleomorfoze i je li uzrok značajna promjena biološkog terena ili smo je „pokupili“ konzumiranjem primjerice kvasca i/ili joj omogućili množenje uništavanjem „dobrih“ bakterija antibioticima, gljivice fizički oštećuju organizam hranjenjem vitalnim elementima i proizvodnjom mikotoksina koji su nusprodukt. Konzumiraju šećer iz organizma, DNK, proteine, enzime, hormone. Glavni metabolički otpad koji proizvode je aldehidna kiselina (acid aldehyde) koji se pretvara u alkohol. Aldehidna kiselina potiče jetru na proizvodnju LDL kolesterola koji pomaže u deaktivaciji mikotoksina, također umanjuje našu snagu, zamagljuje naše misli, smanjuje imunitet, uništava neurotransmitere te se veže za crvene krvne stanice čime smanjuje oksigenaciju tkiva, odnosno smanjuje zasićenost kisikom. Aldehidna kiselina, između ostalog, uzrokuje atrofiju mozga, demenciju, uništava esencijalne enzime i umanjuje staničnu energiju. Drugi mikotoksin je ciklosporin (cyclosporin) koji blokira imunološki sistem. Zatim mokraćna kiselina (uric acid) koji iskorištava minerale iz organizma, u prvom redu kalij, magnezij, natrij, cink i kalcij. Metabolički nusprodukt mokraćne kiseline je aloksan (alloxan), mikotoksin koji direktno uništava stanice gušterače. Mikotoksini općenito iscrpljuju imunološki sistem što rezultira alergijama, upalama, meteoropatijom, sklonosti infekcijama, sistemskim gljivičnim infekcijama, rezultira umorom, neurološkim problemima, depresijom, slabim pamćenjem, debljanjem i dr.
Gljivične infekcije, odnosno mikoze, mogu se podijeliti na površinske gljivične infekcije i sistemske gljivične infekcije, infekcije unutrašnjih organa i sistema. Kandidijaza je samo jedna od njih. Simptomi mikoza kod djece najčešće su autizam, pelenski osip, infekcije mokraćnih puteva, infekcije gornjih dišnih puteva, kolike, zatvor, dijareja, hiperaktivnost i smanjena sposobnost učenja. Kolonizacija Candide u crijevima pokazala se i kao mogući okidač za razvoj autoimunog procesa u slučaju dječjeg dijabetesa*.
Dijeta temeljena na izgladnjivanju gljivica
Gljivične infekcije mogu se liječiti štetnim antimikoticima te alternativnim metodama, primjerice biofeedbackom. Prirodna terapija koja je i sastavni dio svakog tipa liječenja je tzv. antikandida dijeta. Dijeta se temelji na izgladnjivanju gljivica, uspostavljanju kiselo – lužnate ravnoteže u organizmu, izbacivanju mikotoksina koje unosimo hranom, korištenju prirodnih antimikotika kao što je češnjak i ekstrakt sjemenki grejpa i zatim unošenju probiotički korisnih bakterija. Ovisno o stilu prehrane postoji nekoliko tipova dijeta.
Prehrana koja je osmišljena kako bi preokrenula proces reciklaže, morbidnih pleomorfnih promjena te trajno održavala životno usmjerenje sofisticiranog energetskog polja organizma nazvana je Rainbow green life-food cuisine. Evo uputa prema tablici iz istoimene knjige dr. Gabriela Cousensa.
Namirnice koje treba izbjegavati kako bi se spriječile i liječile gljivične infekcije
- šećer, med, umjetni zaslađivači, javorov sirup, fruktoza, maltoza, slad, rogač
- namirnice životinjskog podrijetla uključujući jaja i mliječne proizvode
- sve žitarice: pšenica, ječam, zob itd.
- kvasac
- kukuruz
- kikiriki, indijski oraščići
- sjeme pamuka
- alkohol
- soja umak, nama shoyu
- kava, kofein, nikotin
- zagrijavanje ulja osim kokosovog
- fermentirana hrana
- gljive
- voće visokog glikemijskog indeksa: banana, dinja, papaja, mango, ananas, kivi, marelice, datulje, grožđice, smokve, sve sušeno voće itd.
- cijeđeni voćni sokovi, flaširani sokovi
- povrće visokog glikemijskog indeksa: kuhani pastrnjak i bijeli krumpir, bundeva, tikva, cikla, repa
- sva procesuirana hrana uključujući: konzervirana hrana, iz mikrovalne, rafinirana, GMO, bijelo brašno, bijela riža
- sva termički obrađena hrana pripremljena prije više od 24 sata
Popis namirnica u fazi liječenja prema Rainbow green life-food cuisine
- povrće: zelene klice, zeleno lisnato povrće, zeleni sokovi i zeleni kašasti sokovi, drugo povrće osim povrća visokog glikemijskog indeksa
- plodovi koji nisu slatki: rajčice, krastavci, crvena zvonasta paprika, limun, limeta
- masnoće / ulja: ulje, sjemenke i prašak konoplje, avokado, masline i maslinovo ulje, sezamovo, bučino, bademovo ulje, sjemenke lana, orašasti plodovi i sjemenke (osim navedenih u tablici gore te voditi računa o skladištenju jer postoji mogućnost užegnutosti te stvaranja i/ili kontaminacije mikotoksinima), ulje kokosa, kakao u zrnu
- superhrana: modrozelene alge, zeleni prahovi, spirulina, chlorella, noni i mangostin ekstrakt, sok od zelene trave pšenice
- zaslađivači: stevia, xylitol
- klice mahunarki – umjereno: leća, zlatni grah
- čajevi, začini i bilje: biljni čaj bez kofeina, sve bilje i začini
- suplementi: ljekoviti ekstrakt gljiva, probiotici, enzimi, bilje, ionizirani minerali, msm (metil sulfonil metan, prirodan jestivi oblik sumpora), silicij, ekstrakt češnjaka, vitamin C
- neprerađena sol: himalajska, keltska, izvorna
- u kasnijoj fazi liječenja preporučuje se kefir pripremljen na mlijeku orašastih plodova s visokokvalitetnim kefir starterom (u slučaju kandidijaze kefir gljiva ne upotrebljava se nakon ispiranja).
Izvor i preporuka:
Rainbow Green Live – food Cuisine, Gabriel Cousens, M.D. and the Tree of Life Café Chefs
North Atlantic Books, Berkeley, California & Essene Vision Books, Patagonia, Arizona, 2003.
Do 41°C, Zrinka Babić, 3L, Zagreb
* http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24475780
www.udruga3L.wordpress.com
www.slatkikosecer.wordpress.com
www.facebook.com/SlatkiKaoSecer