Ilustracija: Index
SJEDIM danas u pauzi na poslu s kolegicom. Gleda me puna oduševljenja i govori mi da divno izgledam, da je stvarno istina da su žene posebno lijepe u trudnoći. Pitam se je l' to ona misli da ja koma izgledam i da sam svjesna toga pa me želi 'utješiti' ili ona to ozbiljno misli!?!?!
Općenito trudnoću ljudi doživljavaju kao vrijeme kada žena ima vremena za sebe i kada si može priuštiti ono što inače ne može ili ne stigne. Krivo!! Možda u nekim slučajevima zaista i je tako, ali većina današnjih trudnica je rastrgana na sto strana. Posao, pregledi, obitelj, računi, briga oko kuće, nabavka stvari za bebu, više manje na leđa jedne trudnice pored svog tereta inače spadne još i pokoja dodatna obaveza i briga i zapravo jedva da stignu oprati kosu i zube, a ako već imaju dijete teško da u miru stignu i na wc.
Ovaj dio oko kose mi je zanimljiv. Oduvijek sam se pitala zašto žene dok su trudne ili netom što rode skrate kosu!? I to doslovno, do tada duge isfenirane kose postanu kratka bob frizura. Nekako su mi s vremenom kratke frizure postale prepoznatljivi znak za 'mamu'. Sada polako počinjem shvaćati u čemu je stvar... Moja duga, divna kosa koja je do nedavno uvijek čista i sjajna letjela po svuda i živcirala moje ukućane sada je 5 dana u tjednu svezana u rep ili punđu. Jednostavno podsvjesno još jedan od načina da si olakšam svakodnevicu, ali i prikrijem nedostatak vremena za bavljenje istom. Malo me plaši činjenica da beba još nije ni stigla, a ja već nemam vremena za neke sasvim osnovne stvari, što će tek biti kad stigne??? Sve me strah. Samo živim u nadi da neću doći u fazu rezanja godinama uzgajane kose.
Osim što kratimo kosu, brigu oko noktiju i sličnih stvari svedemo na minimum, jer sve su to kemikalije, ne daj Bože da dođu do bebe, smanjimo šminkanje da nam 'koža diše' (a zapravo nam se ne da jer isprika je trbuh koji hoda ispred nas i ne moramo reći ni riječi), sve to skupa izgleda kao da postajemo 'starice'. Ponekad imam osjećaj (a što više trudnoća odmiče, to više imam taj osjećaj) kao da ulazim u 'mladu starost'. Nema tog položaja u kojem me nešto ne boli. Ako ležim bole me prepone, ako sjedim beba pritisne organe prema gore pa me bole rebra, zadnjih par dana mi je beba uspjela pritisnuti i neki živac u kralježnici, pa svaki korak izaziva bolove iz leđa u lijevu nogu, zadržavanje mokraće je nemoguća misija, hodam kao robot-patka, škripim na sve strane i ne da se ne osjećam lijepo i trudno, osjećam se staro i pohabano, kao da je pol šarafića u tijelu poispadalo. Možda je ovo uvertira da vidimo što nas jednog dana čeka. I ne piše nam se lijepo ako je ovako svaki dan... a ovo je tek početak...
Nadobudno pregledavam izbor fizičkih aktivnosti za trudnice, yoga ovakva, yoga onakva, trudnički fitness, mame i bebe. Divno zvuči, ali ne znam bih li uopće uspjela mrdnuti s mjesta u stanju u kakvom sam trenutno, a još naš čekaju dva duuuuuuuuga mjeseca škripanja. Razmislit ću još malo o tome, zasad mi je i dovoljan 10-satni full pogon na poslu i vikend razgibavanje s krpom i usisavačem.
Uglavnom svaki dan te nešto drugo boli, svaki dan je iznenađenje za sebe. U početku ti dani prebrzo lete, imaš osjećaj da ne stigneš uživati u trudnoći, a onda odjednom preokret, taman pred kraj kada si poput mesne okruglice koja se polako valja naokolo, a drugi je usmjeravaju, dani uspore a ti jedva čekaš da prođe još jedan dan, još jedan tjedan. Vidjet ćemo što će biti do kraja, možda moja 'mlada starost' jedno jutro samo nestane ali sve nešto sumnjam, bolje da se nadam da će 'samo' ostati ovako.
Savjet trudnice u trećem tromjesečju: uživajte u trudnoći u prva dva tromjesečja, kako i koliko god stignete.. a u trećem se pripremite na 'mladu starost' punu iznenađenja. Dobra vijest je da zbog svih tih tegoba ne trebate odmah kod doktora, kažu normalno je da te sve boli, a najbolje od svega - kroz tri mjeseca će sigurno proći!!!