Foto: Pinterest
POSLJEDNJIH godina ljude u Hrvatskoj izgleda da je poprilično počelo mučiti pitanje imena najpoznatijeg djedice na svijetu pa smo pomislili da bi bilo u redu razriješiti tu dilemu.
Počnimo stoga s pitanjem, zašto nikoga ne muči što je kroz povijest djedica oteo ovu ulogu Svetom Nikoli te je s njom ukrao i sve zasluge najdražeg "sveca" na svijetu, iako je Djedica sve samo ne svetac? To se uvriježilo, to je okej svima osim crkvenih krugova i vjernika koji djecu uče da su obilježja Božića zapravo Isus i Sveti Nikola. No to sada nije važno. Ovoga puta skoncentrirani smo na Božićnjaka vs Mraza jer čini se da se mnogi Hrvati u ovo predbožićno vrijeme jako vole pozivati na povijest te svim silama žele vratiti Mraza na tron.
Zašto? Pa riječ o jednoj te istoj osobi, i neka ga svatko zove kako hoće, ali ako se baš želimo pozivati na povijest i iz prašine izvlačiti Mraza kojeg smo pokopali zajedno sa starom državom i starim režimom samo kako bi s Božićnjakom pojačali tu našu novooslobođenu kršćansku notu.
I kada se danas netko obruši na ime Božićnjak koje se u ime povijesti ne bi trebalo upotrabljavati, jer tako naša povijest kaže, jedino što nam pada na pamet jest pitanje - zar nismo doživjeli neku promjenu tijekom te povijesti?
Mraz je tako ostao u Srbiji i Bosni i Hercegovini, i to po uzoru na ruskog Dedu Moroza pa se i danas Mraz više veže uz socijalizam nego uz kršćanstvo. No, kako ćemo ga danas zvati, to zaista ne bi trebalo biti važno - kako kome drago.
Uostalo, ispravno je i jedno i drugo jer je riječ o religiozno-mitološkom liku za kojeg ne postoji nikakav zakon ili pravilo koje propisuje koja bi se ime trebalo upotrebljavati. Nije riječ o nikakvoj živućoj ličnosti sa službenim imenom pa ga slobodno možete zvati i Djed Božo, Santa, Klaus, Didica, ili možete prebrati od imena nekih drugih naroda.
I ne zaboravite da su Djed Mraz i Djed Božićnjak samo metaforički entiteti koji predstavljaju dobri duh Božića, a posebno darivanja te da je jedino važno u cijeloj ovoj priču vjerovanje naše djece u njegovo postojanje.
A ako ćemo baš o povijesti, i njenom utjecaju na moderne legende, onda nipošto ne smijemo istaknuti i to da iako Djedica danas živi u Finskoj (no čini se da ima kuće i u drugim država, primjerice u Rumunjskoj :) )gdje sa svojim vilenjacima, patuljcima i Bakicom priprema poklone za djecu svijeta, činjenica je da su Djedicu u svjetsku orbitu poslali zapravo Amerikanci, odnosno marketinški tim Coca-Cole.
"Stvorio" ga je Coca-Colin ilustrator Haddon Sundblom tek nedavne 1931. godine, i to nakon što mu prvi nehumanodini Santa Claus nije zaživio na tržištu. Tako je u drugom pokušaju lansiranja njegov lik postao čovjek, širokog lica s rupicama na obrazima, crvenog nosa, okruglog trbuha i bijele brade, te je obučen u Coca-Coline boje, širokog osmijeha i s obaveznom prepoznatljivom bocom u ruci glumio prethodno znanog Svetog Nikolu kao dobročinitelja i onog koji nosi dobro i poklone. Zvijezda je taj put rođena, i to u jeku Drugog svjetskog rata kada je uz sliku veselog djedice lansirana i poruka "Gdje god je američki vojnik tu je i jeftina boca Coca Cole" - poruka koja je postala neodvojiva od reklamnog lika simpatičnog djedice prvotno nazvanog Santa Nicholas, a tek kasnije Santa Claus.
Tih godina kada su se Amerika i SSSR borile na ratištima izbio je naravno i marketinški fajt s obzirom da su komunistički nastrojeni Rusi htjeli pošto poto srušiti vjerskog Svetog Nikolu s trona te im je slatki američki djedica poslužio kao uzor, ali oni su odmah umjesto Santa ubacili prigodniji naziv Djed, a kako je ruska zima poznata kao hladna i mrazna tako su svog marketinškog dobročinitelja prozvali Dedo Moroz. Nije ih naravno brinulo što su djedicu maznuli Amerikancima, jer djedica je ipak bio prigodno crven!
Druga pak priča kaže da je ruski Djed Mraz zapravo lik iz ruske bajke koji je na Silvestrovo djeci dijelio poklone, a prikazan je kao personifikacija zime te predstavlja istočnoeuropsku varijantu Djedice. Tako kao Rusi kada im se spočita da su ukrali Coca-Colinu ideju.
Tako stižemo i do nas, naše povijesti i našeg pamćenja pa moramo naglasiti da Djed Mraz kojeg su jugoslaveni prigrlili od Rusa, nije zaista došao od njih, već je riječ o marketinškom triku te kako ga se nismo mogli samo tako riješiti u vrijeme naše nove države jednostavno smo ga malo pokršćanili imenom Božićnjak. To je trebalo biti moralno prihvatljivije od starog crvenog Mraza.
Zato ako danas pitamo naše bake, one će reći da za Božić (ne zaboravimo da smo nekada poklone dobivali za Novu godinu), dolazi Djed Mraz, i da je to ime jedino ispravno, no mlađe su generacije ipak više navikle na njegovo novo ime - Božićnjak.
A istina je zapravo i jedna i druga, a posebno ova treća - da je veseli djedica s velikom bijelom bradom zapravo lik s naljepnice Coca-Cole iz 1931. godine.
Zato ga slobodno možete nazvati i primjerice Djed Cola. Zašto ne?