Foto: Pinterest
PUNO SE toga reklo na temu dječjeg sna, koliko je djeci potrebno, zašto se po noći bude, od kada počinju spavati cijelu noć i kada je najbolje vrijeme da se djecu stavlja spavati. Puno je toga zaključeno, mišljenja i dokazi često su bili i podijeljeni dok se pričalo o spavanju beba, no ako govorimo o djeci koja već dulje vrijeme spavaju cijelu noć, koju se ne treba uspavljivati - o tome se već priča malo ozbiljnije. I znanost je ta koja se uključuje u istraživanje ne bi li roditeljima diljem svijeta dala najbolji naputak za spavanje njihove djece.
Studije pokazuju da postoji sprega između zdravlja, mentalne sposobnosti i spavanja i da djeca koja liježu ranije (najkasnije u devet navečer) pokazuju bolje kognitivne sposobnosti i da su zdravija od djece koja spavaju manje.
>>>Sve što trebate znati o noćnom spavanju vaših beba<<<
Jedna od njih, objavljena na službenim stranicama US National Library of Medicine National Institutes of Health, kaže kako djeca koja idu na spavanje poslije 10 navečer ili još i kasnije imaju jedan problem, a to je da im treba duže da zaspu od djece koja liježu ranije. Osim toga, takva djeca najčešće se barem jednom po noći bude i tako dodatno prekidaju san koji im je ionako kraći nego što bi trebao biti. S druge strane - djeca koja idu na spavanje ranije spavaju duže, san im nije isprekidan te zato bolje funkcioniraju od drugih i pokazuju bolje rezultate u školi. Jer su koncentriraniji i odmorniji. Ta je studija rađena na uzorku djece od sedam do 11 godina, dakle školske djece koja su promatrana na način da su pet dana za redom išli spavati sat vremena ranije nego obično. Potom su istu tu djecu u školi dodatno ocjenjivali njihovi učitelji, a da nisu znali kada je svako od te djece išlo navečer spavati. Oni su ocjenjivali sva svoja zapažanja vezana uz dijete pa je tako u ocjenu ulazilo i njihovo raspoloženje, reakcije, sposobnost koncentriranja. I doista, ocjene su na kraju pokazale da su djeca koja su inače bila dosta smušena i nervozna, sada, nakon ranijeg lijeganja i više sna, postajala bolja, smirenija, spremnija na suradnju i izvršenje svojih zadataka.
Rezultati su pokazali da je ona grupa djece koja je zaspala prije 10 navečer drugi dan pokazivala bolje rezultate u motoričkim sposobnostima, govoru i socijalnim vještinama, što je opet prilično logično jer su takva djeca obično bila malo bolje naspavana od drugih. Dakle, studije su donijele istoznačan rezultat.
No, znanstvenici su se pokušali i pitanjem zdravlja, odnosno utjecaja više sna na samo zdravlje te djece, a tu su zaključci u jednu ruku slični, ali opet dosta različiti.
Tako je jedna grupa znanstvenika zaključila da djeca koja manje spavaju imaju puno veće šanse da postanu pretila jer, kako stoji u zaključku, više sna bolje utječe na promjenu hormona koji su zaduženi za apetit i glad zbog čega su neispavana djeca (ljudi) često nekontrolirano gladni.
No, unatoč tome što se svi znanstvenici slažu da djeca doista moraju ići na spavanje ranije (između 6 i devet sati navečer) isto se tako slažu da ne postoji univerzalno pravilo i vrijeme kada bi baš svako dijete trebalo biti u krevetu s obzirom da se to vrijeme veže i uz vrijeme buđenja. No, ako želite biti sigurni da vaše dijete ima dovoljnu porciju sna, promatrajte malo njihove radnje, reakcije i sposobnost koje čine tijekom dana i svaku večer stavite ih na spavanje malo ranije te nakon nekoliko dana zaključite koje bi to bilo idealno vrijeme za vaše dijete da uobičajeno liježe spavati.