RAZVOJ djetetovih pluća je spor i složen proces, ali nesumnjivo vrlo zanimljiv. Tek u posljednjim tjednima trudnoće beba stječe sposobnost samostalnog disanja, zbog čega su prerani porođaji opasni.
Proces razvoja pluća ovisi ne samo o plućima već i o integritetu dišnih mišića. Unutar pluća nalaze se vrećice ispunjene zrakom zvane alveole, a da bi mogle propustiti zrak da uđe i izađe bez stajanja, potreban im je tanak sloj tekućine koji se naziva površinski aktivna tvar.
Razvoj djetetovih pluća događa se u nekoliko faza, od kojih je prva izgled i rast bronha. Te su strukture dio dišnog puta i odgovorne su za prijenos zraka iz dušnika u alveole i obrnuto.
Prije 34. tjedna pluća nisu spremna za funkcioniranje u izvanmaterničnom okruženju. Iz tog razloga, kada liječnici otkriju mogućnost prijevremenog porođaja, majke obično dobivaju preventivni tretman koji uključuje primjenu intramuskularnih glukokortikoida kako bi se potaknuo brži razvoj pluća.
Zahvaljujući ovoj tvari, alveole se ne zagušuju tijekom procesa strujanja zraka pa bi buduća beba mogla adekvatno disati bez potrebe za ventilacijskom potporom.
Ovo su različite faze razvoja pluća i opis kako se odnose na različite tjedne trudnoće.
Embrionalna: Ova faza traje od trećeg do šestog tjedna. Matične stanice počinju stvarati male, loše definirane strukture koje će u sljedećih nekoliko tjedana postati pluća.
Pseudoglandularna: Od 7. do 16. tjedna počinje se razvijati bronhijalno stablo, prvo kroz veće strukture (glavni bronhi), a zatim kroz manje.
Kanalna: Ovaj stadij traje od 17. do 27. tjedna. Razgranavanje dišnih puteva počinje postajati sve specijaliziranije, stvaranjem malih alveolarnih vrećica i nekih tenzida.
Alveolarna: Od 28. tjedna pa nadalje pojavljuje se više alveolarnih vrećica, nakon što su veće strukture bronhijalnog stabla spremne. Ovaj proces prati i proizvodnja površinski aktivnih tvari.