MNOGE buduće majke već u trudnoći se susreću s različitim savjetima. Svaki roditelj, prijateljica, baka, rođakinja spremno čekaju da udijele savjet kojim žele pomoći, a to zapravo može dodatno zbuniti.
Milenijalci se sve kasnije odlučuju imati djecu, a jedna od njih je i ekonomistica Emily Oster. Kad je prvi put ostala trudna, željela je savjete potkrijepljene dokazima i zbog toga je napisala knjigu prepunu takvih savjeta.
Expecting Better: Why the Conventional Pregnancy Wisdom Is Wrong and What You Really Need To Know, hvale mnoge mame, uključujući Amy Schumer.
No nakon što je rodila, suočila se s potpuno drugačijim problemima. Ponovno je, kaže, dobila mnogo dezinformacija.
“Imala sam osjećaj da sam stalno umorna i da svi viču na mene. Da svaku odluku moram donijeti odmah, a nisam imala pojma kako niti sam imala vremena analizirati moguće odabire”, izjavila je.
To ju je dovelo do druge knjige Cribsheet: A Data-Driven Guide to Better, More Relaxed Parenting, u kojoj se bavi svim što roditelje čeka na samom počeku, od dojenja i uvođenja rutine spavanja do povratka na posao i odabira vrtića.
Za portal InStyle pobrojala je najveće mitove i pojasnila zašto se novopečene majke trebaju prestati brinuti zbog njih.
1. Dojenje je najbolje, bez obzira na sve.
Oster smatra da je majčino mlijeko najbolja hrana za bebu, ali jednako tako tvrdi da je ponekad vrlo zahtjevno i teško, a žene kojima ne uspijeva posramljuju zbog korištenja adaptiranog mlijeka.
“Takvo iskustvo može biti vrlo stresno. Dojenje ima određene prednosti, ali ako nekome ne polazi za rukom, ne pomažete mu ismijavanjem”, kaže.
Tvrdi da se dojenje povezuje s višim kvocijentom inteligencije djeteta, manjim rizikom od raka, dijabetesa i pretilosti u djetinjstvu, a smatra se i prirodnom kontracepcijom te učinkovitim načinom mršavljenja nakon trudnoće. No ni za što od navedenog ne postoji dovoljno dokaza.
“Dojene bebe dokazano imaju jedino manje alergijskih reakcija, gastrointestinalnih infekcija i upala uha u ranim danima. Dokazi upućuju i na to da su majke koje doje ili su dojile djecu dokazano izložene manjem riziku od razvoja raka dojke”, dodala je Oster.
2. Ako bebu učite samouspavljivanju, loš ste roditelj.
“Spava li dijete preko noći?” jedno je od pitanja s kojim se najčešće susreću novopečeni roditelji. Brojne knjige posvećene su uspavljivanju beba, a neke od opisanih metoda su i puštanje djeteta da plače kako bi se naučilo samo umiriti.
“Taj proces iscrpljuje roditelje i ne treba im davati dodatni osjećaj krivnje i govoriti da će ih dijete mrziti jer ga napuštaju. Utvrdila sam da trening spavanja vodi boljem snu za djecu i odrasle. Ljudi imaju tendenciju spominjati da su njihova djeca sretnija i odmornija nakon treninga spavanja, a vidimo i pozitivan učinak na depresiju kod majki i zadovoljstvo u braku”, tvrdi i dodaje da ne postoje dokazi da su takva djeca manje vezana za roditelje.
“Ako to nije metoda za vas, to je potpuno razumljivo.”
3. Mama i beba u prvoj godini moraju spavati u istoj sobi.
Preporuka Američke akademije pedijatara je da bebe spavaju u istoj sobi s roditeljima prvih šest mjeseci do godinu dana. Ta preporuka proizlazi iz istraživanja o smanjenju rizika od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS). No, prema Oster, "nakon tri ili četiri mjeseca, rizik od SIDS-a je izuzetno nizak", a istraživanje pokazuje da bebe koje nauče spavati same u sobi "bolje spavaju u dobi od četiri mjeseca, devet mjeseci i dvije i pol godine”.
“Kad je u pitanju zajedničko spavanje u istom krevetu, postoje umjereni dokazi da je dijeljenje kreveta rizično, posebno ako vi ili vaš partner pušite ili pijete alkohol. Također se ne preporučuje zajedničko spavanje za nedonoščad ili bebe s malom porođajnom težinom”, upozorila je.
4. Dijete će naučiti čitati i pisati uz crtiće.
Unatoč njihovoj popularnosti, istraživanja ne pokazuju utjecaj ove metode na kognitivne sposobnosti beba u dobi od devet do 18 mjeseci.
"Nemamo dobrih dokaza koji bi sugerirali da to djeluje. U osnovi, vaše dijete ne može naučiti riječi gledajući crtiće, već od vas”, kaže Oster.
5. Mame koje rade su slabije povezane s djecom.
Studije su pokazale da postoje koristi za vezu između roditelja i bebe ako mama ili tata koriste roditeljski dopust, ali djeca koja kasnije pohađaju vrtić nisu manje vezana za roditelje, ističe Oster.
“Mislim da se roditelji trebaju usredotočiti na to što oni sami žele i kako će to utjecati na njihov kućni budžet. Kada je riječ o odabiru vrtića, usredotočite se na kvalitetu interakcije između djece i odgojitelja, a ne na sprave i igračke. Čini se da se više vremena koje djeca provedu u vrtiću povezuje s nešto boljim kognitivnim ishodima i malo lošijim rezultatima ponašanja za djecu, kao i s više prehlada, ali i većim imunitetom. Pozitivni učinci vrtića su čak i veći za stariju djecu”, zaključila je.