HRVATSKA po stopi dojenačke smrti stoji lošije od europskog prosjeka. U našoj zemlji prošle je godine umrlo 148 dojenčadi što predstavlja blagi pad u odnosu na 2016. kada ih je umrlo 161, otkrilo je izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
U Hrvatskoj je stopa dojenačke smrti 4,05/1000 živorođene djece, dok je prema Eurostatovim podacima za 28 članica Europske unije u 2016. iznosila 3,6/1000.
Najmanje dojenčadi u zemljama Europske unije umire u Finskoj (1,9/1000), Sloveniji (2,0/1000) i Estoniji (2,3/1000), a najviše na Malti (7,4/1000), što se povezuje s činjenicom da u toj zemlji nisu dozvoljeni prekidi trudnoće u slučaju utvrđenih velikih malformacija nespojivih sa životom, što nije slučaj u drugim europskim zemljama.
Najniža stopa dojenačke smrti u Europi je na Islandu (0,7/1000), a najviša u Makedoniji (11,9/1000).
Uzroci dojenačkih smrti u Hrvatskoj su određena patološka stanja vezana uz trudnoću ili porođaj, velike kongenitalne malformacije, a onda slijede uzroci iz ostalih skupina bolesti.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ističe kako se smrti zbog perinatalnih uzroka najčešće povezuju s kratkim trajanjem trudnoće i preranim porodom zbog patologije u trudnoći.
“Od ukupne dojenčadi umrle zbog navedenih perinatalnih uzroka najveći broj umire neposredno po rođenju, tijekom prvog dana života, te bi osiguravanje intenzivnog neonatalnog liječenja u ustanovi poroda, uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu, moglo dovesti do povoljnijih ishoda”, stoji u njihovom izvješću za 2017. godinu.
Od 148 dojenčadi umrle prošle godine, 72 je umrlo od 11 vodećih uzroka smrti, odnosno infekcija, komplikacija višeplodnih trudnoća i drugih bolesti poput respiracijskog distres sindroma.
Većina roditelja strahuje od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS) koji je bio uzrok smrti šestero dojenčadi u Hrvatskoj. On se i dalje nalazi među prvih deset vodećih uzroka smrti.
U 2017. najviša stopa dojenačke smrtnosti bila je u Ličko-senjskoj županiji (8/1000), a najniža u Krapinsko-zagorskoj (0,9/1000).
Od ukupno 148 umrle dojenčadi 89 (60,14%) je bilo muškog spola, a 59 (39,86%) je bilo ženskog spola. Za usporedbu, u 2016. godini je od 161 umrlog dojenčeta 82 bilo ženskog (50,9%) i 79 muškog spola (49,1%).
“Smanjenju ukupne dojenačke smrtnosti najviše bi doprinijelo preživljavanje u prvom danu života”, navodi se u izvješću.