TINEJDŽERI koji se ne kreću dovoljno i neaktivni su imaju veće izglede za depresiju od aktivnih vršnjaka, a novo istraživanje pokazuje da čak i malo aktivnosti poput hodanja može smanjiti taj rizik.
Prateći više od 4000 mladih osoba u dobi od 12 do 18 godina znanstvenici su utvrdili da je razina fizičkih aktivnosti padala sa starenjem djece.
Istraživanje je pokazalo da su oni koji su bili najmanje aktivni u dobi od 12 do 16 godina imali najveće izglede za simptome depresije s 18 godina.
Djeca koja su održavala ili povećala čak i laganu fizičku aktivnost u tim godinama imala su najmanji rizik od depresije u dobi od 18 godina.
“Naši rezultati sugeriraju da bi mladi ljudi trebali stremiti smanjivanju neaktivnog ponašanja i povećanju čak i vrlo umjerene fizičke aktivnosti u adolescenciji, razdoblju koje je obilježeno suprotnim trendom", kazao je voditelj istraživanja Aaron Kandola s University Collegea London u Velikoj Britaniji.
“To bi moglo smanjiti rizik depresije u budućnosti”, dodao je.
“Većini djece ne bi trebao biti problem pronaći 60 minuta dnevno za fizičku aktivnost bez obzira na to o čemu se radi”, kaže Kandola.
Struktura školskog dana glavni je izvor neaktivnosti i sjedilačkog ponašanja, dodaje.
“Trebalo bi uvesti jednostavne promjene poput interaktivnih satova, aktivnih domaćih zadaća, stanki za fizičke aktivnosti u školi i povećanje razdaljina za hodanje između školskih obveza ili uvođenje stojećih stolova u školi", kaže Kandola.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The Lancet Psychiatry.
Za potrebe istraživanja znanstvenici su analizirali podatke o 4257 mladih osoba koje su bile opremljene akcelerometrima tijekom sedam dana kad su imali 12, 14 odnosno 16 godina.
Ispitanici su ispunjavali i upitnike kojima su se trebali utvrditi simptomi depresije u dobi od 18 godina.
Akcelerometri objektivno mjere aktivnosti, kao i vrijeme provedeno u sjedenju kada djeca pišu domaće zadaće ili igraju videoigre.
Od 12. do 16. godine vrijeme provedeno u sjedenju prosječno je poraslo sa sedam na gotovo devet sati.
U istom razdoblju vrijeme provedeno u fizičkim aktivnostima poput hodanja smanjilo se s pet na dva sata dnevno.
Svaki dodatni sat proveden u sjedenju u dobi od 12 i 16 godina pretvorio se u 8 do 11 posto veći rizik od depresije u dobi od 18 godina, pokazalo je istraživanje.
Vrijedi i obratno pa se pokazalo da svaki dodatni sat lagane fizičke aktivnosti znači smanjivanje rizika depresije za osam do 11 posto.
Moguće je da fizička aktivnost poboljšava samopouzdanje, smanjuje upalne procese u tkivima i stimulira rast novih neurona u mozgu, kažu autori istraživanja.
“Vježbanje je ranijim istraživanjima bilo povezano sa stvaranjem novih moždanih stanica i neuroplastičnošću mozga, odnosno njegovom sposobnošću da stvara nove veze unutar moždanog tkiva, što može predstavljati zaštitu za mentalno zdravlje", kaže Karmel Choi, znanstvenik iz opće bolnice Massachusetts i harvardske Škole javnog zdravlja u Bostonu.
“Što su ljudi fizički aktivniji, to njihova tijela manje reagiraju na stres i imaju manje pokazatelja upale, što je faktor rizika za depresiju”, kaže Choi.