Već tradicionalno, od 1996., Zrinjani i njihovi potomci pohodom u Zrin sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. i 10. rujna 1943.. Tada su partizani i četnici ubili gotovo trećinu Hrvata u tom mjestu, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo, a sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzele im imovinu i zabranile povratak u Zrin, rečeno je na obljetnici.
Program obilježavanja počeo je u nedjelju molitvom pred križem podno starog grada Zrina, a slijedio je mimohod do spomen-crkve Našašća sv. Križa ispred koje je misno slavlje predvodio apostolski nuncij u Hrvatskoj Giorgio Lingua, u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, sisačkim biskupom Vladom Košićem i drugima.
Obljetnica je okupila brojne hodočasnike, a ponajviše prognane Zrinjane i njihove potomke pristigle iz Hrvatske, Njemačke, Australije i drugih država. Slavlju su nazočili i predstavnici državne, županijske i lokalnih vlasti.
"Ubijen 291 stanovnik"
"Danas se sjećamo zločina prije 80 godina koji su proživjeli naši vjernici, stanovnici Zrina. Bila je ubijena trećina stanovnika, njih 291 u vlastitoj kući i u svojoj župi. Tako je Zrin ostao bez svojih stanovnika sve do danas kad je jedna gospođa opet postala stanovnica Zrina. Premda je ovo bio strašan zločin, bivši Zrinjani i njihovi potomci okupljaju se ovdje svake godine bez mržnje i bez želje za osvetom jer mi smo kršćani i molimo se za naše pokojne", rekao je Košić.
U homiliji, nuncij Lingua rekao je da Isus u Evanđelju na osobit način uči kako obnoviti poštivanje zakona koji je neophodan da ponovno počnemo živjeti kao braća i sestre.
"Mnogo je teže pomiriti se, ponovno uspostaviti zajedništvo, zar ne? Često mislimo da nismo ništa loše učinili, da nismo mi krivi i da nam se drugi trebaju doći ispričati. Upravo smo stoga mirni, mirne savjesti, misleći da drugi trebaju učiniti prvi korak. No, to nije tako", rekao je Lingua te naglasio da krajnji cilj svakog procesa mora biti pomirenje, a ne osveta.
Rekao je i da okupljeni u Zrinu danas prinose žrtvu u sjećanje na žrtve nasilja koje je prije 80 godina pretrpjelo stanovništvo Zrina. "Možda je tragedija u Zrinu bila pomalo zanemarena, pokopana zajedno s onima koji su bili ubijeni ili prognani s ovih prostora. Moramo je pamtiti, ali ne da bismo osuđivali, već kako bi došli do razrješenja, do pomirenja", rekao je.
Biskup Petanjak rekao je da je sve manje Zrinjana odnosno onih koji su rođeni u Zrinu, ali da njihovi potomci, kao i svi koji svake godine dolaze na ovo mjesto, moraju paziti da Zrin ne padne u zaborav.
U povodu obljetnice predstavljena je monografija Damira Borovčaka "Zrin – u spomen žrtvama genocida" i prikazan dokumentarni film Nade Prkačin "Zrin 1943.".