Foto: Index
Konsolidirani dug na kraju 2014. iznosio je 279,6 milijardi kuna ili 85,0% BDP-a, dok je za 2013. iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6% BDP-a.
Najveći utjecaj na deficit opće države u 2014. imao je statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. stup.
Prema statističkim pravilima, ta transakcija ne priznaje se kao prihod u trenutku primitka te je za tri milijuna kuna uvećan deficit . Također, bitan utjecaj na povećanje deficita imalo je i preuzimanje duga HŽ Carga po osnovi trećeg poziva u iznosu od 955 milijuna kuna, pojašnjavaju iz DSZ-a.
Uključivanje HBOR-a utjecalo na porast duga države u iznosu od 4,4% BDP-a.
Primarni deficit opće države u 2014. iznosio je -7,4 milijarde kuna ili -2,2% BDP-a, dok je u 2013. iznosio -6,2 milijarde kuna ili -1,9% BDP-a.
Udio duga u BDP-u (%)
Idemo u smjeru Grčke, a Vlada ne planira štednju
Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na ovom izvješću Državnog zavoda za statistiku.
Europska unija ima dva glavna kriterija koja usizma u obzir pri fiskalnom nadzoru a to su: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.
Ministar financija Boris Lalovac i potpredsjednik Vlade Branko Grčić prošlog su tjedna u Bruxellesu predstavili paket mjera za smanjenje javnog duga i deficita.
Iako konkretne mjere, za sada, nisu poznate, Iz Grčićevih izjava moglo se iščitati da Vlada ne planira značajnije smanjenje rashoda.
Umjesto smanjenja troškova, Vlada se odlučila na dodatno opterećenje građana. Ono što od Vladinih "mjera" građani već osjete je povećanje trošarina na cigarete i gorivo.
Dug će desegnuti 90% BDP-a, Vlada se sprema za izbore
Analitičari očekuju daljnji rast javnog duga, sve do 90 posto BDP-a, a s obzirom da se bliže izbori, malo je vjerojatno da će se krenuti u reforme. Također, situacija na europskom tržištu, odnosno niske kamatne stope stvaraju privid jeftinog zaduživanja.
"Pod pritiskom Europske komisije tijekom 2015. deficit proračuna opće države u odnosu na BDP trebao bi zabilježiti pad zadržavajući se ipak oko razmjerno visoke razine iznad 5%. Posljedično očekujemo i rast javnog duga na 90% BDP-a. S druge strane treba imati na umu da izborna godina dodatno pojačava rizik odgode reformi čime se zadržava nepovoljna i rigidna struktura rashoda odnosno umanjuje razvojni potencijal fiskalne politike. Naposljetku, tržišni uvjeti odnosno obilje likvidnosti i niske kamatne stope još uvijek stvaraju privid jeftinog zaduživanja na financijskim tržištima čime se uz odgodu sređivanja javnog sektora povećava srednjoročni rizik rasta premije državnog rizika", smatraju analitičari RBA.