Eurostat: Hrvate nakon 65. godine čeka još šest godina zdravog života

Prema izvještaju Eurostata o stanju zdravlja europskog stanovništva, procijenjeno je da bi Hrvatice trebale doživjeti 83,4 godina, a Hrvati 79,4 godina.

U istraživanju se mjerilo i koliko godina nakon 65. bi stanovnici trebali ostati zdravi te smo tu ispod europskog prosjeka uz to da bi Hrvatice i Hrvati trebale nakon 65. godine proživjeti još 6,4 "zdrave" godine. Prosjek za 27 zemalja EU je da stanovnice dožive 86 godina, a stanovnici 82,4 godina. Prosječno europske stanovnice nakon 65. čeka 8,8 "zdravih" godina, a stanovnike 8,7 takvih godina. Oznakom "zdrave godine" mjere se godine za koje čovjek može očekivati da će biti u dobrom zdravstvenom stanju, objašnjavaju iz Eurostata.

Najduže žive stanovnici juga Europe, a najviše zdravih godina očekuje Skandinavce

Ističu kako članice EU kod kojih se očekuje da će stanovnici najduže živjeti nisu iste onima kod kojih će doživjeti najviše "zdravih" godina. Prema ovom istraživanju najduže bi nakon 65. godine trebale živjeti Francuskinje, čak 23,4 godine, Španjolke (22,7 godina) i Talijanke (22,1 godinu). Kod muškaraca bi najduže trebali živjeti Francuzi (18,9 godina nakon 65.), Španjolci (18,6 godina) i Grci (18,5 godina). Teško je ne primijetiti kako će najduže živjeti narodi juga Europe koje žive malo "lakšim" životom, ali su i teško pogođeni ekonomskom krizom.

Najkraći životni vijek očekuje žene iz Bugarske (17 godina nakon 65.), Rumunjske (17,2 godine) i Slovačke (18 godina) te muškarce iz Latvije (13,5 godina), Litve (13,3 godina) i Bugarske (13,6 godina) Među onima sa najkraćim životnim vijekom su se smjestile sve "nove" članice EU. Procjenjuje se da će najviše "zdravih" godina nakon 65. imati Šveđanke (čak 15,5 godina), Dankinje (12,8 godina) i Luksemburžanke (12,4 godina) i muškarci iz Švedske (14,1 godinu), Malte (12 godina) i Danske. Najmanje "zdravih" godina očekuje žene iz Slovačke, Rumunjske i Estonije i muškarce iz Latvije i Estonije.