Foto: Biljana Gaurina/Cropix
Unatoč tim činjenicama Povjerenstvo za znanstveno izdavačku djelatnost pri MZOS-u, kojem je na čelu akademik Vlatko Silobrčić, odlučilo se časopisu Collegium Antropologicum lani dodijeliti 10 tisuća kuna više nego bitno uglednijem i utjecajnijem Croatian Medical Journalu koji se financira uglavnom budžetskim dotacijama. Iako su oba znanstvena časopisa u Curent Content (CC) selekciji s međunarodnim recenzijama, impact factor (faktor utjecaja) Croatian Medical Journala je 1,5 - odnosno dva puta veći od onog kojeg ima Collegium Antropologicum (IF- 0,6). Za razliku od Collegiuma koji izlazi uglavnom četiri puta godišnje, CMJ tiska se šest puta godišnje što znači da ima i bitno veće troškove. Svi ostali biomedicinski časopisi zajedno (njih šest) sufinancirani su ukupno s manje od 200 tisuća kuna.
U čemu je kvaka?
Član Povjerenstva Dr.sc. Tomislav Janović s Hrvatskih studija, Indexu je potvrdio da je osobno bio protiv dodjeljivanja sredstava Collegium Antropologicumu, prije svega zbog prikazanih visokih prihoda koje taj časopis ima, a onda i zbog činjenice da se financira uzimanjem novaca od autora.
Na upit zbog čega je onda taj časopis dobio više novca nego Croatian Medical Journal, naš najpriznatiji znanstveni časopis, odgovorio je: "Odluke se u Povjerenstvu donose konsenzusom, a većina je smatrala da Collegium Antropologicum treba dobiti toliko novca".
Što je drugima nemoguće, moguće je premijerovoj supruzi
Znanstvenoj javnosti nije nepoznato da je većinu svojih znanstvenih radova u Collegiumu objavila premijerova supruga Sanja Musić Milanović. U prošloj godini, u tom je časopisu objavila čak 8 znanstvenih radova, što ne polazi za rukom ni daleko uglednijim znanstvenicima. Naime, prema istraživanju Sveučilišta u Zagrebu iz 2011. godini, za objavljivanje jednog rada u znanstvenom časopisu s područja tehničkih i biotehničkih znanosti, potrebno je u prosjeku između 9 i 36 mjeseci. Za publiciranje znanstvenog rada u posebnom izdanju časopisa potrebno je između 9 i 18 mjeseci. Kriteriji za objavljivanje znanstvenih radova s područja tehnike i biotehnike nešto su stroži nego u biomedicini, ali činjenica da je Sanji Musić Milanović pošlo za rukom objaviti čak osam znanstvenih radova u jednoj akademskoj godini, u jednom broju časopisa, doista je impresivna. Prema podacima poznate bibliografske baze podataka Scopus, znanstveni radovi Sanje Musić Milanović nisu osobiti hit u biomedicinskim krugovima. Skupili su ukupno osam citata, no, to se može pripisati i relativno skorom datumu objavljivanja.
Radovi koje je Sanja Musić Milanović objavila u Collegiumu Antropologicumu pripadaju CroHort studiji o kardiovaskularnim bolestima i rizicima prehrane, dakle, dio su jednog cjelovitog istraživanja. Ugledniji znanstveni časopisi iz CC selekcije obično odbijaju objaviti veći broj radova koji su plod jednog istraživanja, nego inzistiraju na tome kao na jednom znanstvenom radu. Supruzi premijera tako je pošlo za rukom objaviti 8 radova u jednoj akademskoj godini, dok za isti broj radova prosječnom hrvatskom znanstveniku s područja tehničkih i biotehničkih znanosti, prema nedavnom istraživanju zagrebačkog Sveučilišta i hrvatske sekcije IEEE, treba najmanje pet, a najviše deset godina! Tomislav Janović, član Povjerenstva za znanstveno-izdavačku djelatnost smatra da objavljenje velikog broja radova u jednom broju znanstvenog časopisa s CC selekcijom nije dobra poruka znanstvenoj zajednici. "U znanstvenim se krugovima pojedini naši časopisi koji objavljuju toliki broj radova tretiraju kao tvornice znanstvenih zvanja. Poznato je, naime da su radovi objavljeni u CC časopisima bitan uvjet za napredovanje u viša znanstvena zvanja, zato se publiciranje većeg broja radova jednog autora smatra neetičnim", tvrdi Janović.
Predsjednik Povjerenstva koje dodjeljuje novac nema pojma da Collegium naplaćuje 200 eura po članku!
Slično misli i akademik Vlatko Silobrčić, predsjednik Povjerenstva: "Čuo sam da Collegium Antropologicum zna publicirati veći broj radova jednog autora, i moje je stajalište da, bez obzira na znanstveno područje o kojem je riječ, to nije etično".
Na Indexov upit zna li da je supruga premijera Milanovića u prošlogodišnjem subvencioniranom broju CA obavila osam radova, Silobrčić kaže da je o tome nešto načuo. "Mi smo Collegiumu dodijelili određena sredstva na osnovu prikazanih troškova, odnosno razlike njihovih prihoda i troškova. Osim toga riječ je o časopisu iz CC selekcije, jednom od rijetkih hrvatskih znanstvenih časopisa koji imaju tu kvalitetu. Doista nisam znao da se časopis financira na način da naplaćuje članke od autora. Ukoliko je to točno, ove godine će dobiti znatno manja sredstva", rezolutan je Silobrčić. Ipak, čudno je da Silobrčić ne zna da se CA financira na spomenuti način jer je to u hrvatskim znanstvenim krugovima notorna činjenica. Neobično je i da Silobrčić za to ne zna budući da je riječ o časopisu s njegovog znanstvenog područja (biomedicina) te da podaci o financiranju stoje na njihovim web stranicama već godinama. I u svakom broju Collegiuma stoji napomena da se članci naplaćuju 200 eura po objavljivanju, te da autori članaka taj iznos mogu uplatiti na žiro račun CA u Privrednoj banci Zagreb.
S osam objavljenih radova u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom, Sanja Musić Milanović u rekordnom je roku stekla sve bitne uvjete za prelazak u viša znanstvena zvanja. U odgovoru Indexu, ona napominje da je te uvjete imala i prije 2012., s obzirom da je do tada objavila dovoljan broj radova 12. To je istina, ali treba napomenuti i to da je čak šest od tih 12, objavljeno u Collegiumu Antropologicumu br. 33 iz 2009. godine te da joj veći broj objavljenih radova neće biti naodmet kod daljnjeg napredovanja u znanstvenoj karijeri.
Uz objavljene znanstvene radove, kriterije za izbor u viša znanstvena zvanja čine i aktivan rad na popularizaciji znanosti, te sudjelovanja u znanstvenim raspravama. Kampanja o zdravstvenom odgoju koju su nedavno vodili ministar Jovanović i Sanja Musić Milanović mogu se, dakako, promatrati i u tom svijetlu. Drugu popularizatorsku kampanju u kojoj je sudjelovala Sanja Musić Milanović, 2003. godine organiziralo je Ministarstvo zdravstva vlade Ivice Račana.
Na upit Indexa smatra li objavljivanje velikog broja znanstvenih radova u svom časopisu neetičnim, akademik Pavao Rudan, osnivač Collegiuma, odgovorio nam je da se radi o posve uobičajenoj praksi s područja biomedicine, pogotovo kada su u pitanju velika istraživanja poput CroHortinog. No, pregledom posljednjih pet godina objavljivanja Colllegiuma Antropologicuma vidljivo je da sličnih primjera nema. Pet radova u jednom broju CA objavio je tek dr. sc. Silvije Vuletić, mentor Sanje Musić Milanović.
Odgovor Sanje Musić Milanović na Indexov upit u cijelosti možete pročitati ovdje:
"Što se znanstvenih radova objavljenih u časopisu Collegium Antropologicum tiče, uobičajena je praksa da nakon Hrvatske zdravstvene ankete (HZA) proiziđe više znanstvenih radova, te da se svi oni objave u istom broju znanstvenog časopisa. O tome je odlučivao voditelj znanstvenog projekta, u konkretnom slučaju dr.sc. Silvije Vuletić, professor emeritus. Tako su svi znanstveni radovi kojima je temelj ovo opsežno istraživanje objavljeni u istom broju Collegiuma izašlom u siječnju 2012. Napominjem da je HZA do sada provedena dva puta. Prvi puta 2003. na uzorku od 9.070 ispitanika starijih od 18 godina, dok je 2008. godine provedena na trećini uzorka iz 2003. (riječ je o istim ispitanicima).
Vaša tvrdnja da sam objavom tih radova stekla bitne uvjete za prelazak u više znanstveno zvanje potpuno je netočna. Naime, zvanje znanstvenog suradnika (najniže znanstveno zvanje od tri moguća) u kojem se i sada nalazim, stekla sam prije objave ovih znanstvenih radova, u srpnju 2011. godine, a za njegovo stjecanje podnijela sam molbu 07. ožujka 2011.
Pri podnošenju molbe za to najniže znanstveno zvanje već sam imala dovoljan broj objavljenih znanstvenih radova ne samo za najniže, već i za najviše znanstveno zvanje (11 CC radova, 1 SCI rad, suautorica knjige Pretilost i liječenje). Svih 12 navedenih radova, kao i knjiga, objavljeni su zaključno s 2009. godinom, tako da mi objava znanstvenih radova u svrhu znanstvenog napredovanja od 2010. godine više nije potrebna.
Zaključno, kako sam već 2010. imala dovoljan broj objavljenih radova i za najviše znanstveno zvanje, radovi objavljeni u siječnju 2012. ni na koji način ne mogu se povezati sa stjecanjem znanstvenog zvanja, već su dio mog istraživačkog rada kao znanstvenice na području kojim se bavim.
U prilogu dostavljam Pravilnik o uvjetima izbora u znanstvena zvanja (izvadak koji se odnosi na područje medicine):
NACIONALNO VIJEĆE ZA ZNANOST 1633
Na temelju članka 32. stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 123/03, 105/04 i 174/04), Nacionalno vijeće za znanost donosi
PRAVILNIK
O UVJETIMA ZA IZBOR U ZNANSTVENA ZVANJA
Članak 1.
Uvjeti se utvrđuju posebno za svako znanstveno područje kako slijedi.
3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Za izbor u znanstvena zvanja pristupnici moraju imati znanstvene radove objavljene u časopisima koji su zastupljeni u Current Contentsu ili Science Citation Index - Expandedu, od čega dvije trećine radova trebaju biti zastupljene u Current Contentsu prema sljedećem:
Znanstvena zvanja / Broj objavljenih radova
Znanstveni suradnik / 3
Viši znanstveni suradnik / 6
Znanstveni savjetnik / 12
Područno vijeće ne priznaje u kvotu radova one koji imaju više od deset autora, no redoslijed autora nije bitan.
Sažeci kongresnih priopćenja objavljenih u časopisima koji su zastupljeni u Current Contentsu i Science Citation Index – Expandedu ne priznaju se u procesu izbora u znanstvena zvanja".
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ukoliko imate informacije o slučajevima korupcije s kojima su povezani Zoran Milanović, Zinka Bardić, Slavko Linić, Nada Čavlović Smiljanec, Mladen Bajić ili članovi njihovih obitelji te drugi članovi Vlade, SDP-a i HDZ-a, javite nam na mail protivkorupcije@index.hr. Jamčimo anonimnost prijava.