Izložbu Vojina Bakića pogledalo više od 14 tisuća posjetitelja

Foto: Arhiva

VIŠE od 14 tisuća posjetitelja razgledalo je u protekla tri mjeseca veliku retrospektivnu izložbu Vojina Bakića "Svjetlosne forme", što se zatvara danas u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a kojom se sveobuhvatno predstavio pedesetogodišnji rad tog istaknutog hrvatskog kipara 20. stoljeća, kojega svjetska kritika ubraja među najvažnije europske kipare modernizma.

Muzej je do četvrtka zabilježio 14.268 posjetitelja, a u konačnici bi ih moglo biti i ukupno 15 tisuća, rekla je ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić za Hinu, istaknuvši da su tom njegovom "pomno pripremanom i sveobuhvatnom" prvom retrospektivom postigli željeni cilj. Upoznali smo najširu i stručnu javnost s vrijednostima Bakićevog stvaralaštva prezentirajući sve faze njegovog opusa, uključivši i suvremene umjetnike koji Bakićeva djela tematiziraju i u svojim radovima, kazala je Pintarić.

Po njezinim riječima, jedan od važnijih efekata izložbe ponovno je otvaranje teme o problematici uništenih spomenika u Hrvatskoj. Okrugli stol na temu spomeničke skulpture s fokusom na Bakićevom stvaralaštvu potaknuo je likovne stručnjake, novinare, a i kolege iz Ministarstva kulture da ponovno govore o toj problematici uništenih spomenika, a razgovori o spomeniku na Petrovoj gori će se nastaviti kako bi se našlo što bolje rješenje za obnovu i budući život tog spomeničkog kompleksa, ustvrdila je.

Pintarić ističe i da je, osobito za muzealce, važno što je za tu izložbu restauriran velik broj predmeta, poput veličanstvenog Bika koji stoji na početku izložbe te je prikupljena vrijedna arhivska građa koja utvrđuje i ispravlja neke dosadašnje podatke. Najavila je i mogućnost da se najesen i tijekom iduće godine Bakićeva izložba postavi u muzejima u Banja Luci, Sarajevu i Beogradu, s kojima se proteklih nekoliko tjedana o tome intenzivno razgovara.

Osim najvažnijih radova Vojina Bakića (1915.-1992.), oko 200 skulptura i osamdesetak crteža, bile su izložene skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, projektna i osobna dokumentacija te filmska građa, a odabirom najznačajnijih radova nastalih tijekom 50 godina izložba je omogućila kritičku analizu, valorizaciju i novo čitanje njegova doprinosa hrvatskoj i europskoj modernističkoj skulpturi te spomeničkoj plastici.

Svaki tjedan održalo se najmanje jedno popratno događanje, od stručnih vodstva autorice izložbe Nataše Ivančević, Bakićevih unuka, arhitektica i autorica postava izložbe Vjere i Ane Martine Bakić, preko likovnih radionica za djecu do razgovora s Bakićevim suradnikom Borisom Medijom i fizičarom Antoniom Šiberom.

U katalogu su objavljeni tekstovi domaćih i stranih stručnjaka o Bakiću, a tijekom izložbe održana su predavanja profesora Zvonka Makovića i akademika Tonka Maroevića te direktorice Tate Britain Penelope Curtis, koja je o njegovu radu govorila u odnosu na britansku skulpturu tog vremena.

MSU je prošle godine imao tri velike retrospektivne izložbe hrvatskih autora. Osim Bakićeve, koja je po jednoj anketi ocijenjena kulturnim događajem godine, bile su postavljene retrospektive Josipa Vanište i Miroslava Šuteja, dok je u suradnji s Haus der Kunst u Muenchenu priređena velika retrospektiva Ivana Kožarića.

Za svibanj ove godine u tom se muzeju priprema izložba Vlaste Delimar, koja će dva mjeseca tamo i živjeti, dok će se najesen retrospektivom obilježiti 90 godina od rođenja Julija Knifera.