Foto: Hina
"Ja mislim da Grci, koji imaju vrlo težak život, vrlo dobro znaju što pogrešan rezultat izbora znači za Grčku i eurozonu," izjavio je Juncker tijekom debate na austrijskoj televiziji.
Predsjednik Komisije je u razgovoru s novinarima EUobservera izbjegavao eksplicitno spominjanje stranaka, no njegova opaska kako "ne bi želio da moć steknu ekstremne snage" podrazumijeva stranku krajnje ljevice Syrizu koja trenutačno vodi u anketama i ima realne izglede za pobjedu na eventualnim prijevremenim izborima.
Economist piše da predsjednički izbori u Grčkoj nisu namijenjeni naslovnicama. U pravilu, kandidat vladajuće stranke, koji je tipično niskoprofilirani političar u mirovini, bez problema dobiva tri petine potrebnih glasova. Predsjednika bira parlament, a glasanje se odigrava u tri runde.
Napetost na tržištima
U četrdeset godina otkad je Grčka zamijenila monarhiju za republiku na čelu s predsjednikom, izbori nikad nisu izazvali trzavice, no Economist ocjenjuje da bi ovog puta moglo biti drugačije. Već sama najava prijevremenih izbora je izazvala paniku na financijskim tržištima, a grčka burza je na dan objave zabilježila najveći pad u povijesti.
Ukoliko parlament ne izabere novog predsjednika, Grci će početkom godine morati na prijevremene parlamentarne izbore u kojima bi potencijalna pobjeda stranke Syriza nanovo raspirila dužničku krizu.
Europska komisija u pravilu izbjegava komentirati političku situaciju u pojedinoj članici EU, a istupi povezani s predizbornim kampanjama predstavljaju istinsku rijetkost.
Syriza zagovara kraj mjera štednje u Grčkoj, vodi kampanju protiv privatizacije i liberalizacije tržišta te čvrsto odbacuje međunarodni program pomoći, odnosno popratne strukturne reforme na kojima inzistira "troika".