Foto: Hina
Godišnji najam od 6,3 milijuna kuna, odnosno 31,2 milijuna kuna za pet godina, o kojem smo ranije pisali, odnosi se samo na troškove Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ne na čitav Zmajlovićev resor, koji uz Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uključuje još i Agenciju za zaštitu okoliša i Državni zavod za zaštitu prirode.
Doznali smo to iz ispravka kojeg nam je poslala Zmajlovićeva glasnogovornica Dijana Sušac. Do zabune je, naime, došlo upravo zbog toga što Sušac na naše upite vezane za preseljenje u Zagrebtower ranije nije željela odgovarati, čime se ogriješila o Zakon o pravu na pristup informacijama. Iako u svom ispravku Sušac i dalje tvrdi da će se selidbom u Zagrebtower ostvariti ušteda od 27 posto, iz brojki koje nam se Zmajlovićeva spin doktorica napokon udostojila dostaviti jasno je da se radi o nevještom pokušaju obmanjivanja javnosti.
Prostor i režije skuplji za 1,5 milijuna kuna godišnje
Ušteda od 27 posto odnosi se, naime, samo na troškove zakupa i režija za potrebe Ministarstva, Agencije za zaštitu okoliša i Državnog zavoda za zaštitu prirode. Oni postojeće prostore plaćaju 6.140.800 kuna godišnje, dok će na novoj lokaciji trošiti 4.830.641 kuna godišnje.
Međutim, kada se na njihovih 4,8 milijuna kuna pribroje godišnji troškovi Fonda za zaštitu okoliša od 6,3 milijuna kuna, dolazi se do konačne cifre godišnjeg najma u Zagrebtoweru od gotovo 11,2 milijuna kuna. Na sadašnjim, razjedinjenim lokacijama, kompletan Zmajlovićev resor najam plaća 9.641.059 kuna godišnje, od čega na Fond otpada 3.500.059 kuna. Godišnji najam u Zagrebtoweru će, dakle, biti skuplji za čak 1.555.839 proračunskih kuna.
Ako želimo uspoređivati troškove najma i režija po kvadratu, dolazimo do podataka da će Zmajlović u Zagrebtoweru plaćati cijenu od 13 eura po kvadratu, dok na lokacijama na kojima njegov resor trenutno posluje ta cijena iznosi 11 eura po kvadratu.
Pravdaju se "indirektnim uštedama"
Kakvo je, dakle, opravdanje preseljenja u Zagrebtower? Sušac u svom reagiranju tvrdi da će preseljenjem biti ostvarene i indirektne uštede: prestat će vrijediti godišnji trošak od 1.175.000 kuna zbog dislociranosti IT sustava, kao i troškovi prijevoza osoba i dokumenata između lokacija koji godišnje iznose 400.000 kuna. Također tvrdi da će se za 50 posto smanjiti troškovi ITK sustava, ali ne navodi konkretne brojke.
Ukoliko je doista točno da će se indirektnim uštedama troškovi smanjiti za oko 1,5 milijuna kuna godišnje, i dalje ispada da su troškovi najma i režija u Zagrebtoweru neznatno skuplji ili otprilike jednaki onima na postojećim lokacijama. Dodajmo tome i činjenicu da se Zmajlovićeva glasnogovornica u svom reagiranju nije osvrnula na tvrdnje Indexovih izvora da u Zagrebtoweru neće biti dovoljno uredskog prostora za sve zaposlenike Zmajlovićevog resora.
Štoviše, Sušac u reagiranju ističe da Zmajlovićev resor trenutno zapošljava 582 radnika, ali je plan da se broj zaposlenih, kada se za to steknu uvjeti, poveća na 669. Gdje točno Zmajlović misli smjestiti dodatne zaposlenike? Hoće li uopće imati dovoljno uredskog prostora za ljude koje njegov resor trenutno zapošljava? Površina od 9400 kvadrata nije mala, ali treba napomenuti da se tu radi o bruto prostoru, a ne o iskoristivom uredskom prostoru.
Zašto ne u državnu zgradu?
Otvoreno ostaje još jedno pitanje - zbog čega Zmajlović svoj resor nije mogao preseliti u državnu zgradu? Pisali smo već o tome kako je na raspolaganju imao zgradu u Krajiškoj ulici u Zagrebu, koja prostorom može zadovoljiti potrebe svih Zmajlovićevih zaposlenika. U uređenje i adaptaciju ove derutne zgrade, kao što smo već pisali, trebalo bi uložiti oko osam milijuna kuna.
Zmajlovićeva glasnogovornica Sušac tvrdi da useljenje u zgradu u Krajiškoj nije moguće. "Potkrijepila" je tu tvrdnju na vrlo zanimljiv način: poslala nam je skenirani članak iz jednih dnevnih novina iz kojeg se vidi da zgrada u Krajiškoj doista jeste u derutnom stanju, što je uostalom i dobro poznata činjenica. Zbog čega je bolje rješenje privatniku za najam i režije plaćati 11,2 milijuna kuna godišnje nego dio tog novca izdvojiti za adaptaciju državne nekretnine? Na to pitanje nismo dobili odgovor. Zato što razumnog odgovora vjerojatno i nema.
Zašto baš Zagrebtower?
Poslovne udjele u firmi Zagrebtower d.o.o. sve do travnja 2009. držala je Porr Hrvatska, podružnica austrijske građevinske firme. Porr nije samo gradio Zagrebtower, već je u projektu imao dvostruku ulogu - kao graditelj i investitor. Iz sudskog registra Porrovi udjeli brisani su kada je vlasništvo nad poslovnim neboderom u potpunosti preuzeo njihov poslovni partner, drugi austrijski investitor Europolis.
Sven Muller u vrijeme gradnje Zagrebtowera bio je direktor u hrvatskoj podružnici Porra. Na direktorskoj poziciji u ovoj firmi Muller se zadržao od 2004. do 2006. godine, kada prelazi u Stipić grupu, koja je sudjelovala u izgradnji Zagrebtowera.
Direktor u Stipić grupi i Stipić nekretninama Muller je ostao do 2013. godine, kada ga je Mihael Zmajlović odabrao za direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kakve to Muller, koji se kroz radni vijek prvenstveno bavio građevinom, ima kvalifikacije na polju ekologije?
Zmajloviću odgovor na ovo pitanje očigledno nije bitan. Puno mu je čini se bitnije da se radi o čovjeku od povjerenja Zlatka Stipića, prvog čovjeka Stipić grupe, te Zmajlovićevog prijatelja i sugrađanina iz Jastrebarskog.
Među zaposlenicima Ministarstva zaštite okoliša i prirode već odavno se priča da je upravo ova veza pozadinski razlog preseljenja Zmajlovićevog resora u Zagrebtower. Štoviše, nekoliko zaposlenika Zmajlovićevog ministarstva najavilo nam je da ih sele u Zagrebtower prije nego su novi poslovni prostori službeno izabrani i prije nego su Vlada i Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH dali Zmajloviću suglasnost za preseljenje.